Beč u brojkama 2025.
„Wien in Zahlen 2025“ | Zanimljive statistike i infografike u novoj brošuri Grada Beča
Nova brošura „Beč u brojkama 2025.“ u 10 poglavlja i na 24 stranice daje kratak pregled različitih područja austrijskog glavnog grada i poziva na upoznavanje s brojnim zanimljivim podacima. Ova godišnja brošura na slikovit i zabavan način informira o brojkama i činjenicama, grafički je u potpunosti prerađena i obogaćena novim podacima te pokazuje koliko se Beč promijenio u samo godinu dana.
Brošura „Beč u brojkama“ i ove godine ukratko predstavlja raznolikost Beča – grada u kojem su priroda i krajolik zaštićeni na 34 posto njegovog urbanog područja, grada u kojem studira gotovo 200 000 studenata i u kojem se svakodnevno ostvari 50 000 turističkih noćenja. Beč je i austrijska „prijestolnica krastavca“, ali i vrhunska europska lokacija za istraživanje i razvoj.
Rezultati su impresivni: Beč je 2024. godine bio jedina austrijska savezna zemlja čije je gospodarstvo raslo, a grad je postavio povijesni rekord s više od milijun zaposlenih i BDP-om od 59.500 eura po glavi stanovnika. No, Beč nije samo gospodarski motor Austrije, to je dinamičan grad koji se stalno mijenja, koji raste i razvija se, a u isto vrijeme ostaje ono što jest – grad u kojem se dobro i rado živi, grad s visokom kvalitetom života i najvišom kvalitetom javnih usluga – zdravstva, skrbi, obrazovanja i stanovanja. Puno toga čini Beč jednim od najboljih svjetskih gradova s najvećom kvalitetom života, a to potvrđuju i podaci objavljeni u najnovijem izdanju brošure „Beč u brojkama“.
„Brojke pokazuju koliko je Beč uspješan i koliko se istovremeno promijenio posljednjih godina. Rast stanovništva, klimatske promjene i rastuće cijene izazovi su s kojima se Beč aktivno i uspješno suočava. Nastavit ćemo činiti sve što možemo kako bismo osigurali da tako ostane i u nadolazećim godinama“, ističu u bečkoj gradskoj upravi.
- Panorama Beča © Karl Werner / Unsplash
Prema najnovijim podacima Grada Beča, objavljenima u rujnu 2025. u brošuri „Wien in Zahlen 2025.“, u glavnom gradu Austrije živi 2.028.290 stanovnika, od toga 51 posto žena i 49 posto muškaraca. Beč je 1910. godine s više od dva milijuna stanovnika bio jedan od najvećih svjetskih gradova, a tu brojku ponovno prešao 2023. i sada je peti najveći grad u Europskoj uniji. U razdoblju od 2013. do 2023. godine Bratislava i Beč bili su gradovi EU-a s najvećim porastom stanovništva (Bratislava +14,8 posto, Beč +13,8 posto). Broj stanovnika Varšave istovremeno je porastao za +8,5 posto, a Berlina za +7,6, dok se stanovništvo Budimpešte i Bukurešta smanjilo za -3,4, odnosno -8,0 posto.
Od 2015. broj stanovnika porastao je za 230.952 Bečana i Bečanki ili 12,8 posto, a najbrojniju skupnu čine stanovnici u dobi od 15-64 godine (1.401.288). Na drugom mjestu je skupina 65+ (334.231), dok je mlađih od 14 godina nešto manje (292.771). Očekivani životni vijek Bečanki je 83,5 godina (1970. 73,5), a Bečana 78,6 (1970. 67). Još jedan zanimljiv podatak: Bečanke u prosjeku sklapaju brak s 31 godinom, a Bečani u pravilu čekaju još dvije godine. Prošle godine najpopularnija imena za djevojčice bila su Emilia, Mia, Olivia, Emma i Sophia, a za dječake Adam, Elias, Noah, Leon i Theodor.
- Beč © Konpasu.de / Unsplash
Preko dva milijuna stanovnika i 178 različitih državljanstava
U dunavskoj metropoli živi više od dva milijuna stanovnika sa 178 različitih državljanstava. Naravno, najviše je Austrijanaca (63,6 posto), dok 14,9 posto bečkog stanovništva čine državljani drugih država članica EU-a i 21,5 posto ostalih. Najbrojniji strani državljani su iz Srbije (3,7 posto), Sirije (3,1 posto), Njemačke (3,1 posto), Turske (2,3 posto) i Poljske (2,2 posto).
Od 2015. godine u Beču je najviše porastao broj državljana Sirije (+58.843), Ukrajine (+35.697), Njemačke (+21.142), Afganistana (+17.037) i Rumunjske (+14.016).
Na porast broja stranih državljana u 2024. godini utjecalo je i otvaranje 218 međunarodnih tvrtki, no važno je istaknuti kako je Beč i dom za 58.841 psa, 159 koza i 263 ovce – među njima i onih koje su kao prirodne „kosilice“ sezonski „zaposlene“ na održavanju zelenih površina na Dunavskom otoku.
- Glavni kolodvor u Beču - Wien Hauptbahnhof © Ekovjesnik
53 posto ukupne površine grada čine zelene i vodene površine
Ukupna površina grada Beča iznosi 414,9 km2, a najveći udio čine zelene i vodene površine i to čak 53 posto. Prometnice zauzimaju 20 posto, izgrađeno područje grada čini 16 posto ukupne površine Beča, dok je za poljoprivredu namijenjeno 11 posto površine Beča.
Najgušća naseljenost je i dalje u 5. bečkom okrugu Margareten (27.133 st./ km2), a najmanja u 13. okrugu Hietzingu (1.488 st/km2) koji posve razumljivo ima najveći udio zelenih i vodenih površina u cijelom Beču (82,4 posto).
Čak 24 posto Bečana živi u gradskim stanovima, a samo 18 posto njih ima vlastiti stan. Najveći broj od ukupno 178.000 stambenih zgrada izgrađen je u razdoblju od 1981.-2023. (68.690), slijede ih one izgrađene od 1945.-1980. (53.797) i od 1919.-1944. (23.561), dok je najmanje stambenih zgrada izgrađenih prije 1919. godine (31.843).
Beč je grad koji čuva svoju bioraznolikost: na području grada Beča obitava čak 456 divljih vrsta pčela, 135 vrsta leptira, 60 vrsta vretenaca, 22 vrste šišmiša, 17 vrsta vodozemaca, devet vrsta gmazova, kao i oko 9.500 tekunica (Spermophilus citellus), malenih glodavaca iz porodice vjeverica.
Nova brošura „Beč u brojkama 2025“ otkriva i da se u austrijskoj prijestolnici ubire više krastavaca i patlidžana (balancana ili melancana) nego u svih ostalih osam saveznih zemalja zajedno, kao i da Bečani posjeduju najmanje osobnih automobila – 36 na svakih 100 stanovnika – među svim glavnim gradovima i saveznim zemljama (Klagenfurt 62, Gradišće 69).
- „Zelena“ linija D u bečkom naselju Sonnwendviertel © Manfred Helmer / Wiener Linien
Čak 75 posto stanovnika Beča svakodnevno koristi javni prijevoz, pješači i biciklira
Gradskim prometnicama prometuje 735.829 osobnih automobila, od toga 36.002 električna (+30 % u odnosu na 2023.). Izvrsno organizirani javni prijevoz 2024. godine koristilo je ukupno 872,8 milijuna putnika (+10 % u odnosu na 2023.), a godišnju pretplatu za javni prijevoz koristi 1,054 milijuna Bečana. Najviše putnika vozilo se podzemnom željeznicom (404,8 milijuna), dok je tramvaje koristilo 291,8, a autobuse 176,2 milijuna putnika.
Stoga ne čudi što se smanjuje modalni udjel automobilskog prometa koji je s 27 posto u 2019. godini pao na 25 posto u 2024. Prošle je godine 34 posto Bečana svakodnevno koristilo javni prijevoz (2019. 38 posto), 30 posto njih je pješačilo (2019. 28 posto), a 11 posto bicikliralo (2019. 7 posto). Broj biciklističkih putovanja zabilježen prošle godine na 18 lokacija automatskih brojača porastao je na 11.407.882 što je povećanje od 40 posto u odnosu na 2018. godinu.
- Biciklistička ulica Argentinierstraße u četvrtom bečkom okrugu Wieden duga je 1,3 km te povezuje bečki Glavni kolodvor i trg Karlsplatz. © Christian Fürthner | Fahrrad Wien
Porastao je i broj pješačkih zona: s 337.335 četvornih metara 2013. na 383.343 u 2024. godini što je povećanje od 14 posto.
Brošuru „Beč u brojkama“ već više od 25 godina na njemačkom i engleskom jeziku izdaje Gradska statistika Beča (MA 23), a ovogodišnje izdanje obuhvaća deset poglavlja na 24 stranice i dostupno je online na wien.gv.at/statistik. Tiskani primjerci mogu se besplatno naručiti putem gradskog servisa za naručivanje brošura.
Stjepan Felber | Ekovjesnik