Biciklisti brojčano nadjačali vozače automobila u Parizu i njegovim predgrađima
Biciklizam je 2010. godine u Parizu činio samo tri posto svih dnevnih putovanja. Od tada su se stvari jako promijenile.
Prema najnovijim podacima Pariškog regionalnog instituta (l’Institut Paris Région), 11,2 posto svakodnevnih putovanja u glavnom gradu Francuske obavlja se biciklom, a samo 4,3 posto automobilom.
Regionalno istraživanje o mobilnosti stanovnika regije Île-de-France pod nazivom „Enquête Mobilité par GPS“ provodilo se u razdoblju od listopada 2022. do travnja 2023., a u njemu je sudjelovalo 3337 osoba u dobi od 16 do 80 godina koji su pristali koristiti GPS uređaj za praćenje njihovog kretanja tijekom sedam uzastopnih dana. Uređaj je pratio kretanje brzinom od jedne točke svake dvije sekunde, a dobiveni podaci anonimizirani su u skladu s pravilima o zaštiti osobnih podataka.
Istraživanje je vodio Pariški regionalni institut (l’Institut Paris Région), koji inače provodi studije, ankete i istraživanja usmjerena na razvoj i urbanističko planiranje u regiji Île-de-France. Glavni cilj bio je dobiti uvid o svakodnevnom korištenju različitih oblika prijevoza godinu i pol nakon završetka pandemije Covid-19 koja je uvelike promijenila način kretanja stanovnika Pariza i njegovog metropolitanskog područja. Provedeno istraživanje također nadopunjuje tradicionalno anketiranje koje svake godine provodi Île-de-France Mobilités, a sufinancira ga država.
Glavni zaključak ovog istraživanja, čiji su rezultati objavljeni prošlog četvrtka, jest da su Parižani i stanovnici regije Île-de-France izrazito mobilni, osobito tijekom radnih dana. Na području najveće metropolitanske regije EU-a s 12,4 milijuna stanovnika (2023.) svakog radnog dana u prosjeku je zabilježeno čak 34,5 milijuna putovanja. U danima vikenda brojke su niže, ali i dalje impresivne: subotom se ostvaruje 29, a nedjeljom 19 milijuna putovanja. Razlog tako velikom broju dnevnih putovanja Parižana i stanovnika regije Île-de-France svakako je odlazak na posao i povratak s posla.
- Vélib stanice su u jutarnjim satima, tijekom odlaska na posao, najčešće bez bicikala. Vélib stanica u blizini pariškog Trga Bastille. © Ekovjesnik
11,2 posto svih putovanja u Parizu ostvaruje se biciklom
Unatoč jasno uočljivom golemom porastu broja biciklista na pariškim ulicama, rezultati istraživanja upućuju na iznenađujuću činjenicu da bicikl doista preuzima prednost nad automobilom i to ne samo u Parizu, već i u njegovim predgrađima.
Prema istraživanju, 11,2 posto svih dnevnih putovanja u Parizu ostvaruje se biciklom, u usporedbi s udjelom putovanja automobilom od samo 4,3 posto. Kako se navodi u priopćenju Instituta, biciklizam je 2010. godine imao udjel od samo tri posto, a na ovako velik porast utjecala su i velika ulaganja u izgradnju kvalitetne biciklističke infrastrukture. Uostalom, prema drugom nedavnom istraživanju Pariz je dospio na vrh ljestvice najboljih biciklističkih gradova u Francuskoj, kako zbog široko razgranate mreže biciklističkih staza i brojnih biciklističkih ruta u okolici grada, tako i zbog sve većeg broja prodavaonica bicikala i biciklističke opreme te gotovo dvije tisuće stanica sustava javnih bicikala.
Udio biciklističkih putovanja još je veći u pariškim predgrađima i regiji Île-de-France: 18,9 posto dnevnih putovanja u Pariz ostvaruje se biciklom, a automobilom samo 6,6 posto. Naravno, to je moguće zahvaljujući stalnim ulaganjima u podizanje kvalitete pariškog javnog prijevoza te širenje mreže podzemne željeznice i izgradnju novih tramvajskih linija, ali isto tako i velikim ulaganjima u izgradnju brojnih biciklističkih staza koje glavni grad povezuju s predgrađima.
>>> Pročitajte još >>> Čak šest od deset korisnika pariških biciklističkih staza su novi biciklisti, a posebno biciklistice
- © Velotaf | Pixabay
Pješačenje i javni prijevoza i dalje imaju najveći udio
Čak 53,5 posto Parižanki i Parižana svakodnevno pješači, dok ih 30 posto koristi javni prijevoz. Samo 0,6 posto Parižana svakodnevno koristi motocikle, a 0,4 posto taksi vozila. Stanovnici pariških predgrađa manje pješače (samo dva posto), dok njih 69,9 posto svakodnevno koristi javni prijevoz.
Pješačenje je primarni način kretanja zbog odlaska u kupovinu i u slobodno vrijeme. To je također najomiljeniji način kretanja za Parižane (44 %) i stanovnike bližih predgrađa (33 %), a najviše se ostvaruje tijekom pauze za ručak između 12 i 14 sati. Istraživanje također otkriva da Parižanke hodaju više od Parižana pa se čak 55 posto svih pješačenja odnosi na žene.
Stopa mobilnosti uvelike varira od osobe do osobe. Među onima koji svakodnevno putuju na posao, 14 posto osoba ograničeno je na samo dva putovanja, dok njih 30 posto ostvaruje između šest i osam putovanja, a osam posto „hipermobilnih“ devet i više. Otprilike jedna od dvije osobe putuje između tri i pet puta dnevno.
Radnim danom putuje se 92 minute
Parižani radnim danom na putovanje u prosjeku gube 92 minute dnevno, subotom oko 67, a nedjeljom 49 minuta. 39 posto svih putovanja ostvaruje se zbog odlaska na posao i povratka s posla, a 40 posto (14 milijuna) u blizini mjesta stanovanja. Nedjeljom ne putuje 24 posto stanovnika regije Île-de-France, a subotom njih 11 posto. Vikendom pak korištenje automobila raste i do osam posto, a za isto toliko smanjuje se korištenje javnog prijevoza. Kupovina je s 30 posto najčešći razlog putovanja subotom, radnim danom 14 posto, a nedjeljom 25 posto.
Istraživanje je također potvrdilo kako čak 80 posto svih korisnika pariške obilaznice (Boulevard périphérique) stanuje izvan Pariza. 59 posto svih putovanja obilaznicom odnosi se na putovanja između Pariza i predgrađa, dok su predgrađa polazište i odredište 35 posto putovanja. Ovaj izračun bio je moguć zahvaljujući ogromnoj bazi podataka GPS signala prikupljenih tijekom istraživanja koja uključuje 500 milijuna geolociranih i vremenski označenih točaka. Ova jedinstvena baza podataka stoga otvara nove mogućnosti proučavanja itinerera, a posebno omogućuje analizu polazišta i odredišta te profila korisnika prometnica ili javnog prijevoza.
© Ville de Paris
Podsjetimo, u Parizu je korištenje bicikala i automobila bilo gotovo izjednačeno još krajem 2019. godine kada je na velik porast biciklizma utjecao kaos u prometu i javnom prijevozu uzrokovan prosvjedima protiv mirovinske reforme. Golem porast biciklista posljednjih je godina ostvaren ponajprije zahvaljujući velikim ulaganjima u novu biciklističku infrastrukturu, posebno u vremenu nakon prvog vala pandemije koronavirusa kada su s ciljem rasterećenja javnog prijevoza izgrađeni kilometri i kilometri privremenih biciklističkih staza (tzv. „coronapistes“), koje su u cijelosti postale trajne. Daljnji razvoj pariške biciklističke infrastrukture temelji se na prometnim pravcima na području grada i njegovom metropolitanskom području čime se ostvaruje povezivanje Pariza s njegovim susjednim općinama i cijelom pariškom regijom, dok se u središtu grada nakon Olimpijskih i Paraolimpijskih igara uvodi golema zona ograničenog prometa, najavljena još početkom 2022. godine.
Stjepan Felber | Ekovjesnik