Pridržavanje mediteranske prehrane moglo bi imati dodatne koristi za očuvanje mentalnog zdravlja
Mediteranska prehrana povezana je s boljim psihološkim blagostanjem i većom emocionalnom otpornošću
Novo istraživanje pokazalo je da je pridržavanje mediteranske prehrane povezano s boljim psihološkim blagostanjem osoba starijih od 50 godina.
Istraživanje su proveli znanstvenici londonskog sveučilišta University College London (UCL) i Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), koji podupire Zaklada „la Caixa“, a rezultati su objavljeni u časopisu BMJ Open.
Brojna dosadašnja istraživanja pokazala su da mediteranska prehrana, bogata voćem, povrćem, mahunarkama, ribom i maslinovim uljem, učinkovito pridonosi očuvanju tjelesnog zdravlja i smanjuje rizik od razvoja različitih poremećaja, uključujući depresiju.
Novo istraživanje usredotočilo se na pozitivno psihološko blagostanje, koje obuhvaća osjećaj kontrole nad vlastitim životom, autonomiju, zadovoljstvo i samoostvarenje, kao i neovisnost, uživanje u životu, osjećaj životne svrhe, razinu energije i optimizam prema budućnosti. Rezultati upućuju na to da je povezanost mediteranske prehrane s boljim psihološkim blagostanjem neovisna o prisutnosti simptoma depresije ili socioekonomskom statusu sudionika.
U istraživanju su analizirani podaci 3296 osoba u dobi od 50 do 90 godina uključenih u Englesko longitudinalno istraživanje starenja (English Longitudinal Study of Ageing – ELSA). Prehrambene navike procijenjene su između 2018. i 2019. putem internetske platforme na kojoj su sudionici bilježili svu hranu i piće koje su konzumirali tijekom dva međusobno nepovezana dana. Psihološko blagostanje procijenjeno je pomoću upitnika koji su provedeni u jednom ili dva navrata između 2018. i 2020. godine.
Zaštitni učinak tijekom pandemije bolesti COVID-19
Podaci prikupljeni u okviru istraživanja ELSA pokazali su da su pandemija bolesti COVID-19 i restriktivne mjere koje su uslijedile negativno utjecale na emocionalno stanje sudionika. Međutim, pad psihološkog blagostanja bio je znatno manji kod osoba koje su se u većoj mjeri pridržavale načela mediteranske prehrane, što upućuje na njezin mogući zaštitni učinak.
„Naše je istraživanje promatračko i stoga rezultate treba tumačiti s oprezom jer iz njih ne možemo donositi zaključke o uzročno-posljedičnoj povezanosti“, rekla je Camille Lassale, istraživačica ISGlobala i voditeljica istraživačkog tima.
„Ipak, upitnici provedeni tijekom pandemije omogućili su nam praćenje sudionika kroz dulje razdoblje, što predstavlja jednu od najvećih prednosti ovog istraživanja. Iako se biološki mehanizmi koji povezuju mediteransku prehranu i bolje mentalno zdravlje još uvijek istražuju, dosadašnji dokazi upućuju na to da njezine temeljne namirnice i sastojci pridonose regulaciji ključnih procesa poput odgovora organizma na stres, upalnih procesa, zdravlja crijevnog mikrobioma i funkcije mozga", dodala je Lassale.
„Ovo istraživanje pruža dodatne dokaze o povezanosti prehrane i mentalnog zdravlja, području istraživanja koje se ubrzano razvija i za koje očekujemo da će u nadolazećim godinama donijeti mnogo novih spoznaja“, dodala je Alanna Jo Shand, istraživačka psihologinja i koautorica rada.
„Iako mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena, nema dvojbe da treba poticati zdrav način života, uz naglasak na uravnoteženu prehranu bogatu namirnicama biljnog podrijetla te ograničen unos prerađenog mesa i slastica, osobito među starijim osobama", zaključio je Andrew Steptoe, prvi autor istraživanja sa sveučilišta University College London.
Stjepan Felber | Ekovjesnik