Sredozemno more dosegnulo je rekordno visoke temperature koje se na pojedinim područjima približavaju 30 °C. To znači da se uoči jeseni akumulira golema količina energije, no hoće li njezine posljedice najviše osjetiti Italija, Španjolska ili neka druga područja Europe ovisit će o razvoju vremenskih prilika.

Iznimno visoka površinska temperatura mora izmjerena je na oceanografskoj plutači Sa Dragonera, na otočiću u Balearskom arhipelagu smještenom zapadno od Mallorce. Tijekom poslijepodneva u srijedu, 5. kolovoza, senzor je najprije zabilježio 32,71 °C, a potom je, prema naknadno ažuriranim podacima u stvarnom vremenu, dosegnuo najvišu vrijednost od 33,02 °C na dubini od približno tri metra.

Ako bude potvrđena, ta će vrijednost za više od jednog stupnja nadmašiti dosadašnji rekord španjolske mreže pučinskih plutača od 31,87 °C, koji je na istoj plutači izmjeren u kolovozu 2024. godine. Mogla bi predstavljati i najvišu površinsku temperaturu mora dosad izmjerenu plutačom u Sredozemlju. Iako nije riječ o prosječnoj temperaturi mora Balearskih otoka, ova temperaturna vrijednost ipak svjedoči o iznimnom nakupljanju topline u zapadnom Sredozemlju.

• Izvor: SOCIB – Sistema de Observación y Predicción Costero de las Illes Balears (Sustav za promatranje i prognoziranje obalnog mora Balearskih otoka) / Vizualizacija anomalije temperature površine Sredozemnog mora 5. kolovoza 2026. izrađena prema podacima Copernicus Marine Service

Trenutačne temperaturne vrijednosti u Sredozemnom moru iznenađuju i iskusne meteorologe. Temperature površine mora koje su se nekad bilježile tek krajem ljeta ove su godine dosegnute nekoliko tjedana ranije. More pritom djeluje poput golemog spremnika topline koji akumuliranu energiju ne otpušta brzo.

Ta će toplina ostati pohranjena sve do jeseni, kada bi mogla postati ozbiljan problem za južnu Europu, a ključno pitanje nije hoće li doći do snažnih oluja nego gdje će se one razviti, piše Johannes Habermehl na portalu Meteored.

Zašto je toplo more toliko opasno?

Svaki dodatni stupanj temperature mora znači više energije dostupne u atmosferi. Isparavanje, sadržaj vodene pare i uzgon zraka naglo se povećavaju čim nad još uvijek vrlo toplo more u jesen prodre hladniji zrak sa sjevera. Upravo taj temperaturni kontrast predstavlja glavni izvor energije za razvoj snažnih vremenskih sustava.

Takvi uvjeti pogoduju nastanku intenzivnih jesenskih grmljavinskih nevremena karakterističnih za Sredozemlje, koja mogu izazvati bujične poplave na obalama Italije, Španjolske i Hrvatske te u samo nekoliko sati donijeti količinu oborine jednaku višemjesečnom prosjeku. Zbog neuobičajeno toplog mora potencijal za razvoj takvih oluja ove je godine znatno povećan.

Raste li opasnost od medikana?

Meteorolozi sve češće koriste pojam medikan, odnosno sredozemni ciklon koji po svojim obilježjima može nalikovati tropskom ciklonu, s izraženim središtem, vrlo snažnim udarima vjetra i obilnim oborinama. Energiju za njegov razvoj osigurava upravo toplo more.

Ipak, nije dovoljna samo visoka temperatura mora. Za nastanak medikana potrebni su i odgovarajući atmosferski uvjeti u višim slojevima, prije svega prodor hladnog zraka u visini i slabo vertikalno smicanje vjetra. Ako se svi ti čimbenici poklope, idući medikan mogao bi biti znatno snažniji nego u prosječnoj godini. To ne znači nužno da će biti češći, ali bi mogao biti opasniji.

Možda nas očekuje suha i sunčana jesen?

Postoji i drugi mogući scenarij. Ako se nad srednjom Europom uspostavi snažna anticiklona, ciklone će biti potisnute prema jugu. U tom bi slučaju oluje zahvatile Italiju i jugoistočnu Europu, dok bi veći dio srednje Europe imao stabilno i sunčano vrijeme.

Takav razvoj događaja imao bi i negativnu stranu. Dugotrajni izostanak oborina dodatno bi isušio već suho tlo i smanjio zalihe vode. Naizgled ugodna i sunčana jesen tako bi se mogla pretvoriti u razdoblje izražene suše.

Koji će se scenarij ostvariti?

Za sada nije moguće pouzdano prognozirati koji će se od ta dva scenarija ostvariti jer se razvoj vremenskih prilika tijekom jeseni ne može predvidjeti s tolikim vremenskim odmakom.

Ono što se može očekivati jest da bi oba moguća scenarija ove godine mogla biti izraženija nego inače. Ako jesen bude olujna, oluje bi mogle biti snažnije. Ako prevlada sušno vrijeme, suša bi mogla biti još izraženija. Pregrijano Sredozemno more predstavlja golem izvor energije, ali tek će razvoj atmosferskih prilika u idućim tjednima pokazati gdje i na koji će se način ta energija osloboditi.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• SREDOZEMNO MORE
• MEDITERAN
• MORSKI TOPLINSKI VALOVI
• MEDIKAN
• ZAGRIJAVANJE MORA
• CIKLON
• OLUJE
• SUŠE
• OBORINE
• KLIMATSKE PROMJENE