Morski toplinski valovi uzrokuju masovni pomor u Sredozemnom moru

Učestalost sve dugotrajnijih i intenzivnijih morskih toplinskih valova se udvostručila u posljednjih 20 godina, a istraživači ukazuju na njihovu povezanost s povećanjem pojava masovnog pomora morskih organizama diljem svijeta

Klimatske promjene uzrokuju i povećanje učestalosti te intenziteta morskih toplinskih valova, a porast pojava masovnog pomora morskih organizama jedan su od njihovih glavnih ekoloških utjecaja.

Istraživanje o učincima klimatskih promjena na bentosku biotu Sredozemlja provedeno je s ciljem dobivanja procjene utjecaja porasta temperature na distribuciju, brojnost i smrtnost bentoskih organizama te preoblikovanje bentoskih zajednica u Sredozemnom moru.

Rezultati istraživanja, objavljeni 18. srpnja u časopisu Global Change Biology, pokazuju da je tijekom razdoblja od 2015. do 2019. godine Sredozemno more doživjelo iznimne toplinske uvjete koji su rezultirali nizom od pet uzastopnih godina široko rasprostranjenih masovnih pomora (mass mortality events - MMEs) u cijelom Sredozemnom bazenu. Pojave masovnog pomora utjecale su na morska staništa i svojte duž tisuće kilometara obale od površine do dubine od 45 m.

Klimatske promjene izazvane ljudskim utjecajem, navode istraživači, postale su glavni pokretač svih promjena u okolišu, snažno utječući na morsku bioraznolikost i funkcioniranje ekosustava. Osim postupnog zagrijavanja mora i oceana, zakiseljavanja i deoksigenacije te porasta razine mora, ljudske su aktivnosti uzrokovale nagli porast učestalosti i intenziteta ekstremnih klimatskih događaja, kao što su morski toplinski valovi (marine heatwaves - MHWs). Riječ je o razdobljima s izraženim temperaturnim anomalijama morske vode na određenoj lokaciji čija se učestalost na globalnoj razini u posljednjih 20 godina udvostručila. Osim toga, morski toplinski valovi postali su dugotrajniji i intenzivniji, a povećanje učestalosti povezano je s brzim porastom pojava masovnog pomora morskih organizama diljem svijeta.

Najdramatičniji dosad zabilježeni masovni pomori dogodili su se 1999. i 2003.

Sredozemno more se općenito smatra relevantnim modelom za procjenu ekoloških učinaka klimatskih promjena na morsku biološku raznolikost i za testiranje potencijalnih strategija prilagodbe i ublažavanja. Naime, iako Sredozemno more predstavlja svega 0,32 % ukupnog volumena oceana, njegova jedinstvena geomorfološka povijest dovela je do izrazito visoke razine bioraznolikosti sa sedam do deset posto svih poznatih morskih vrsta i velikim udjelom endemskih vrsta.

Znanstvenici još uvijek ne raspolažu dovoljnim saznanjima o morskim toplinskim valovima, no poznato je kako su oni jedan od najdominantnijih bioloških utjecaja klimatskih promjena u Sredozemnom moru. Tijekom posljednjih desetljeća morski toplinski valovi su u Sredozemnom moru pokrenuli dosad neviđene masovne pomore uzrokovane klimatskim promjenama, a očekuje se kako će se njihova pojavnost dodatno povećati u nadolazećim desetljećima. Kako ističu istraživači, najdramatičniji dosad zabilježeni masovni pomori, kako po veličini zemljopisnog prostora, tako i broju pogođenih vrsta, dogodili su se 1999. i 2003. duž sjeverozapadnog Sredozemnog mora. Ova dva događaja utjecala su na više od 40 vrsta iz različitih svojti (npr. Porifera, Cnidaria, Bivalvia, Bryozoa, Ascidiacea) duž tisuća kilometara obale.

>>> Pročitajte još >>> Temperature svjetskih oceana ruše rekorde već šestu godinu zaredom zbog zagrijavanja oceana uzrokovanog klimatskom krizom

  • Sredozemno more je pod velikim utjecajem nedavnih ekstremnih temperatura u zapadnoj Europi pa je duž francuske i talijanske obale 22. srpnja 2022. i dalje izražena anomalija temperature površine mora od +5 °C. / Izvor: Copernicus Marine Service

Prijetnja zdravlju i funkcioniranju sredozemnih ekosustava

Velika većina dosadašnjih studija o morskim toplinskim valovima u Sredozemlju bila je usredotočena na vrste kao što su gorgonije i morske alge. Neke vrste povezane s pojavom masovnog pomora pokazale su stope smrtnosti do 80 % proučavanih populacija s velikim posljedicama na strukturu i funkcioniranje bentoskih ekosustava. Ipak, masovni pomori drugih mediteranskih populacija i zajednica i dalje su slabo poznati te nude nepotpunu sliku utjecaja na cijeli ekosustav. Isto tako, ove su pojave zahvaljujući opsežnijim i dugoročnijim naporima uzorkovanja uglavnom dokumentirane u zapadnom Sredozemnom moru, iako se istočni bazen brže zagrijava. Doista, jugoistočni bazen je zadnja granica za mnoge autohtone sredozemne vrste, uključujući mekušce i morske ježince, čiji je broj prošlih desetljeća znatno opao.

Od promatranja masovnih pomora iz 1999. i 2003. godine, različiti istraživački timovi prate smrtnost izazvanu klimatskim promjenama diljem Mediterana. S obzirom na očigledan porast smrtnosti i popratne ekstremne vrućine tijekom razdoblja 2015. – 2019., istraživači su nastojali istražiti obrasce i trendove morskih toplinskih valova i masovnih pomora na vremenskim, prostornim i dubinskim skalama. Pritom se koriste podacima o površinskoj temperaturi mora (Sea Surface Temperature - SST) i obalnog mora (od 5 do 40 m dubine) izvedenih iz satelitskih mjerenja. Potom se kvantificiraju pojave masovnog pomora tijekom tog razdoblja korištenjem podataka promatranja u mediteranskom bazenu i istražuje potencijalni odnos s aktivnošću morskih toplinskih valova. Procjenom i integracijom podataka o površini mora i in situ mjerenjima s podacima o masovnoj smrtnosti u cijelom bazenu, istraživanje pruža najnoviji prikaz utjecaja ekstremnih zagrijavanja na mediteranske morske organizme i ekosustave.

Nužnost učinkovitijeg upravljanja posljedicama klimatskih promjena

Istraživači ističu kako povećanje učestalosti, intenziteta i prostornih razmjera morskih toplinskih valova pokreće velike ekološke promjene u morskim ekosustavima diljem svijeta. Istraživanjem je ustanovljena velika povezanost učestalosti morskih toplinskih valova i njima uzrokovanoj izloženosti toplini, kako na površini, tako i u dubinama Sredozemnog mora. Rezultati njihovog istraživanja jasno pokazuju da se u Sredozemnom moru odvija proces ubrzanja ekoloških utjecaja morskih toplinskih valova što za zdravlje i funkcioniranje sredozemnih ekosustava predstavlja prijetnju bez presedana.

Općenito, istraživanje pokazuje kako je učestalost ovakvih promatranja ključna za povećanje naše sposobnosti da učinkovitije razumijemo i upravljamo posljedicama klimatskih promjena, a posebno njihovim dugoročnim utjecajima na ekosustave i usluge koje nam oni pružaju. Jačanje koordinacije i suradnje na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini nedvojbeno će pomoći nastojanjima da se donesu učinkovitije odluke potrebne za borbu protiv klimatskih promjena, zaključuju istraživači.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sredozemno more - najbrže zagrijavajuće more na svijetu

Zagrijavanje Sredozemnog mora uzrokuje migracije stranih vrsta koje zamjenjuju njegove endemske vrste, a tome doprinose i sve ekstremniji vremenski uvjeti koji uništavaju morsko dno i cijele morske ekosustave.

Postanite čuvari posidonije

Kampanja „Postani čuvar posidonije“ provodi se od srpnja 2021. s ciljem osvještavanja javnosti, a posebice nautičara, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju (Posidonia oceanica).

Projektom SASPAS nastoje se zaštititi morsko dno i morske cvjetnice, a posebno posidonija

Udruga Sunce želi istaknuti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja te potaknuti nautičare na promišljanje o sidrenju i lokacijama sidrenja. Putem kampanje „Postani čuvar posidonije“ namjerava se stvoriti mreža društveno odgovornih tvrtki koji će kao 'ambasadori posidonije' pomoći u ostvarenju cilja te stvoriti mrežu nautičara koji svojim ponašanjem i djelovanjem izravno pomažu u zaštiti morskih cvjetnica.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER