Građanska inicijativa „Vratite magnoliju“ poziva na redovito protestno druženje srijedom, dana 19. rujna 2018. u 18 sati na Trgu žrtava fašizma kod fontane ispred Meštrovićevog paviljona

Ovogodišnja konferencija Naša dobra hrana bavi se pitanjima održivijih oblika proizvodnje hrane, pravednijih sustava distribucije, ekoloških trendova u vrtlarstvu, održanjem genske raznolikosti kroz očuvanje sjemena, kao i pitanjem klimatskih promjena

Neugledan prizor visoke i nepokošene trave, divljeg cvijeća i korova ispred amsterdamske željezničke postaje svakako ne izgleda lijepo, ali može biti presudan za rješavanje jedne od najvećih zagonetki zaštite okoliša – misterioznog izumiranja pčela diljem svijeta. Dok znanstvenici zvone na uzbunu zbog alarmantnog pada pčelinjih populacija, raznolikost solitarnih i medonosnih pčela u nizozemskom glavnom gradu, čini se, nikada nije bila veća.

Većina izumiranja ptičjih vrsta uzrokovana je deforestacijom u Južnoj Americi, pokazali su nalazi nove studije provedene nad ugroženim vrstama ptica.

Bliži se vrhunac sezone uragana u Atlantiku, koja „službeno“ traje od 1. lipnja do 30. studenog. Prošlogodišnja sezona ostala je zabilježena kao najrazornija u povijesti mjerenja, pri čemu je živote izgubilo više stotina ljudi, a akumulirana materijalna šteta u Karibima i Sjedinjenim Američkim Državama iznosila je više od 250 milijardi američkih dolara.

Rezultati istraživanja provedenog na području istočnog dijela SAD-a pokazuju kako klimatske promjene uzrokuju pomicanje pojedinih vrsta drveća prema područjima s većim količinama oborina, u ovom slučaju – prema zapadu.

U jednoj žličici tla ima više mikroba nego što ima ljudi na Zemlji. Tlo sadrži mnoštvo mikroorganizama odgovornih za većinu bioloških transformacija i razvoj hranjivih tvari koje olakšavaju stvaranje biljnih zajednica. No, novo istraživanje pokazalo je da mikroorganizmi djeluju na ubrzanje fenomena globalnog zatopljenja te da, zahvaljujući njima, ugljik pohranjen u tlu ubrzano ulazi u atmosferu.

Ljudska ovisnost o mobilnim uređajima svakim danom je sve veća, a nedavno provedena analiza o utjecajima elektromagnetskog (EM) zračenja na biljni i životinjski svijet pokazala je da su bežične tehnologije, osim za ljude, postale vrlo opasno indirektno oružje kojim se ugrožava divlji svijet beskralježnjaka, kralježnjaka i biljaka.

Prosječne temperature na Zemlji su u 2017. godini bile iznimno visoke, pa je prošla godina, ovisno o skupu podataka, rangirana kao druga ili treća najtoplija godina na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja, odnosno od sredine 19. stoljeća. Potvrđeno je i da je 2017. godina bila najtoplija godina bez utjecaja klimatskog poremećaja El Niña, kao i da je toplija nego bilo koja godina prije 2015.

Južni vrh planine Kebnekaise zbog topljenja leda vjerojatno više nije najviši vrh Švedske, a toplinski val u arktičkom krugu nastavlja pržiti cijelu regiju.