Prvo vrućine, zatim grmljavinska nevremena i obilne kiše: srpanj je ozbiljno protresao Njemačku! Od opeklina do mokrih čarapa – ovaj ljetni mjesec ponudio je baš sve vremenske uvjete.

Već gotovo dvije godine u Beču je na snazi opsežan paket mjera za regulaciju prometa električnih romobila za najam — i to daje rezultate!

Ekstremna vrućina snažno opterećuje ljudsko tijelo te može izazvati mučninu, vrtoglavicu i dehidraciju, a dugotrajnija izloženost može uzrokovati još štetnije posljedice. Međutim, sve brojnija istraživanja pokazuju da postoji još jedan, manje poznat učinak ekstremne vrućine – ona ubrzava starenje. Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama uzrokuje propadanje stanica i tkiva te ubrzava biološko starenje.

Prema priopćenju Grada Zagreba, ozelenjivanje se odnosi na dvorišta unutar gradske jezgre – u zatvorenim donjogradskim blokovima, a cilj je „revitalizacija zapuštenih prostora između zgrada“. Drugim riječima, vlasnici stanova u središtu Zagreba nagrađeni su za neodržavanje svojih dvorišta, a istovremeno Grad Zagreb ne održava niti ulaže u uređenje i ozelenjavanje javnog prostora – onog namijenjenog svim građanima Zagreba.

Ovogodišnji Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day) pada osam dana ranije nego prošle godine. S današnjim danom iskoristili smo sve prirodne resurse koje naš planet može obnoviti za ovu godinu.

S obzirom na to da rimsko gradsko vijeće ubrzava provedbu plana uvođenja naknade za razgledavanje ovog kultnog rimskog spomenika, posjetitelji Fontane di Trevi uskoro bi mogli početi plaćati simboličnu naknadu u visini od dva eura.

Prema istraživanju znanstvenika Sveučilišta Northeastern, gotovo 850 milijuna ljudi osjetit će posljedice smanjenja otjecanja glavnih svjetskih rijeka do 2100. godine.

Metropolitansko područje Barcelone (l’Àrea Metropolitana de Barcelona – AMB), s više od 3,3 milijuna stanovnika na 636 km², već pokazuje jasne znakove klimatske ranjivosti. U nedavnim toplinskim valovima uočen je porast smrtnosti do 27 posto.

Sjevernoameričke šume sve su osjetljivije na klimatske promjene, uključujući toplija vegetacijska razdoblja i manje zimskog snijega. Ovo dugogodišnje istraživanje klimatskih promjena kroz godišnja doba pokazuje da toplija vegetacijska razdoblja povećavaju CO₂ u biomasi drveća za 63 posto, no to povećanje kompenzirano je smanjenjem zimskog snježnog pokrivača i većim brojem ciklusa smrzavanja i odmrzavanja tla koji oštećuju korijenje drveća i smanjuju unos hranjivih tvari i CO₂ putem fotosinteze.

Klimatske promjene sve češće donose ekstremne vremenske uvjete – dugotrajne suše, toplinske valove, jake oborine i oluje – koji ne ugrožavaju samo ljude, već i biljni i životinjski svijet. Posebno su ranjiva stabla u gradovima, iako upravo ona imaju presudnu ulogu u hlađenju gradova, pročišćavanju zraka i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.