S prosječnom globalnom temperaturom zraka od 16,96 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020., kolovoz 2026. bio je najtopliji kolovoz dosad zabilježen na globalnoj razini. U Europi je prosječna temperatura zraka iznosila 20,26 °C, odnosno 1,10 °C više od prosjeka za isto referentno razdoblje, čime je ovogodišnji kolovoz postao četvrti najtopliji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature zabilježene su u velikim dijelovima zapadne i južne Europe, pri čemu su u Francuskoj i Italiji odstupanja premašivala 3 °C, dok su u dijelovima sjeverne i istočne Europe prevladavale temperature niže od prosjeka.

Globalni podaci o emisijama nastalima izgaranjem biomase u gotovo stvarnom vremenu sada su dostupniji nego ikad prije. Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS), kojom upravlja Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), pokrenula je Fire Emissions Watch – novu internetsku aplikaciju koja omogućuje jednostavnije istraživanje, razumijevanje i dijeljenje globalnih podataka o emisijama iz požara.

Čini se da su se desetljeća provedbe politika zaštite okoliša ipak isplatila jer se kvaliteta zraka u Europi nastavlja poboljšavati. Novo izvješće Copernicusove služba za praćenje atmosfere (CAMS) pokazuje da se koncentracije glavnih onečišćujućih tvari u zraku u Europi postupno smanjuju.

Prema najnovijoj prognozi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), tijekom ovog ljeta postoji 80-postotna vjerojatnost razvoja fenomena El Niño. Europa bi se pritom mogla suočiti s još izraženijim toplinskim valovima, dok će u pojedinim dijelovima svijeta porasti rizik od suše i poplava.

Brzo zagrijavanje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suša, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim dijelovima svijeta, izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razarajućih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

U ožujku 2026. zabilježena je dosad druga najviša globalna temperatura površine mora, nakon one iz ožujka 2024., što odražava vjerojatan prijelaz prema uvjetima El Niña, navodi u najnovijem klimatskom biltenu Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.

Projekt ONE-BLUE u Dubrovniku će okupiti istraživače, predstavnike institucija i dionike iz različitih sektora na svom 2. međusektorskom sastanku. Riječ je o forumu za razmjenu znanstvenih rezultata, raspravu o aktualnim izazovima i predstavljanje inovativnih pristupa zaštiti morskih ekosustava.

S prosječnom temperaturom 21,12 °C, što je 1,30 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., srpanj 2025. rangiran je kao četvrti najtopliji srpanj u Europi. Najizraženije pozitivne temperaturne anomalije zabilježene su u Švedskoj i Finskoj, gdje su vladali toplinski valovi.

Nova studija Državnog sveučilišta Arizone (Arizona State University – ASU) ističe pojavu četiri „mega-isušena“ kontinentalna područja s ozbiljnim posljedicama za dostupnost slatke vode. Sva područja nalaze se na sjevernoj hemisferi.