Blagi predah od rekordnih temperatura
Copernicus: Srpanj 2025. bio je treći najtopliji zabilježeni srpanj na globalnoj razini
S prosječnom temperaturom 21,12 °C, što je 1,30 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., srpanj 2025. rangiran je kao četvrti najtopliji srpanj u Europi. Najizraženije pozitivne temperaturne anomalije zabilježene su u Švedskoj i Finskoj, gdje su vladali toplinski valovi.
Prema Službi za klimatske promjene Copernicus (C3S), srpanj 2025. bio je treći najtopliji srpanj s prosječnom ERA5 temperaturom zraka od 16,68 °C, što je +0,45 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.–2020.
Srpanj 2025. bio je 0,27 °C hladniji od dosad najtoplijeg srpnja 2023. i 0,23 °C hladniji od srpnja 2024.
U usporedbi s prosjekom predindustrijskog razdoblja 1850.-1900., temperatura u srpnju 2025. bila je 1,25 °C viša. Samo četiri mjeseca u posljednje dvije godine imala su globalnu temperaturu manju od +1,5 °C u odnosu na predindustrijski period. Razdoblje kolovoz 2024. – srpanj 2025. bilo je 0,65 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. i 1,53 °C iznad predindustrijskog razdoblja.
„Dvije godine nakon najtoplijeg srpnja u povijesti, niz globalnih temperaturnih rekorda prekinut je barem privremeno. No, to ne znači da je klimatska kriza stala. U srpnju smo i dalje svjedočili ekstremnim vrućinama i razornim poplavama. Ako brzo ne stabiliziramo koncentracije stakleničkih plinova, možemo očekivati još rekordnih temperatura i pogoršanje klimatskih posljedica – i na to se moramo pripremiti.“ – kazao je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus pri ECMWF-u.
- Mjesečne anomalije globalne površinske temperature zraka (°C) u odnosu na predindustrijsko referentno razdoblje 1850. –1900., od siječnja 1995. do srpnja 2025. Mjeseci kada je globalna temperaturna anomalija dosegla 1,5 °C ili više prikazani su tamnijom crvenom bojom. Grafikon počinje od 1995. kako bi se lakše vidjeli pojedinačni mjeseci i razdoblja iznad 1,5 °C. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
Europa i ostale regije
Prosječna temperatura u Europi u srpnju 2025. iznosila je 21,12 °C, što je 1,30 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., čime je taj mjesec rangiran kao četvrti najtopliji srpanj na europskom kontinentu. Najizraženije pozitivne temperaturne anomalije zabilježene su u Švedskoj i Finskoj, gdje su vladali toplinski valovi.
Jugoistočna Europa, uključujući Tursku, bila je izložena ekstremnim vrućinama i požarima. U Turskoj je zabilježena rekordna temperatura od 50,5 °C. Središnja Europa, zapadna Rusija i dijelovi Španjolske imali su temperature ispod prosjeka.
Izvan Europe, najtoplije je bilo u Himalaji, Kini i Japanu, dok su ispodprosječne temperature zabilježene su u dijelovima Antarktike, Sjeverne i Južne Amerike, Indije, Australije i Afrike.
Površinska temperatura mora (SST)
Prosječna SST (60°S – 60°N) za srpanj 2025. iznosila je 20,77 °C, što je treća najviša vrijednost u povijesti za taj mjesec.
Rekordno visoke SST vrijednosti zabilježene su u Norveškom moru, dijelovima Sjevernog mora i sjevernom Atlantiku zapadno od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Široka područja zapadnog Sjevernog Atlantika i zapadnog Sjevernog Pacifika također su zabilježila rekordne morske temperature.
Morski led
Arktički morski led bio je 10 % ispod prosjeka, što ga čini drugim najnižim srpanjskim rezultatom u 47 godina satelitskih promatranja, zajedno s 2012. i 2021. Najveće anomalije koncentracije leda zabilježene su u Karskom moru i oko Svalbarda.
Antarktički morski led bio je 8 % ispod prosjeka, što je treća najniža vrijednost za srpanj, ali ipak manja anomalija nego 2023. (-15 %) i 2024. (-11 %). Na Antarktici su izmjenično zabilježena područja iznad i ispod prosjeka, ovisno o rasporedu visokog i niskog tlaka.
Padaline i hidrološki uvjeti
Iznadprosječne količine oborina u srpnju 2025. zabilježene su u srednjoj Europi, sjevernoj Francuskoj, istočnom UK i južnoj Irskoj, južnoj Skandinaviji, sjeveroistočnoj Europi, sjevernoj Italiji, sjevernom Jadranu, istočnoj Španjolskoj, sjevernom Islandu i zapadnoj Rusiji.
Ispodprosječne oborine zabilježene su u većem dijelu Skandinavije, Grčkoj, na Balkanu, uz Crno more i u južnoj Francuskoj – mnoge od tih regija zahvatili su požari.
Dodatno sušna razdoblja zahvatila su dijelove SAD-a i Kanade, istočne Afrike, Arapskog poluotoka, središnje Azije, Tibeta, Japana, Australije, južne Afrike i većeg dijela južne Amerike. Povećane količine oborina i poplave zabilježene su u istočnom i jugoistočnom SAD-u, sjevernom Meksiku, sjeveru indijskog potkontinenta, više regija Kine i krajnjem istoku Rusije.
Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik