Unatoč prosječnom padu populacija divljih vrsta od 73 %, priroda se može oporaviti

Prosječna veličina praćenih populacija kralježnjaka smanjila se za 73 % tijekom posljednje 52 godine, pokazuje novo Izvješće o stanju planeta 2026. (Living Planet Report 2026) koji je danas objavio WWF. Istovremeno, izvješće donosi jasnu poruku nade: priroda se može oporaviti ako društvo ubrza promjene u prehrambenom, energetskom i financijskom sustavu.

Registrirane dvije europske građanske inicijative o zaštiti bioraznolikosti i ekosustava

Europska komisija u utorak je registrirala dvije europske građanske inicijative pod nazivom „Prava za prirodu: Osnaživanje građana za predstavljanje i zaštitu ekosustava i „Ponovno povezivanje prirode stvaranjem europskih koridora biološke raznolikosti”.

Velika prilika za obnovu prirode Lijepe Naše

Radna skupina za izradu Nacionalnog plana obnove prirode Republike Hrvatske, koja uključuje predstavnike mreže okolišnih udruga Zeleni forum, udruge Biom i Hyla, ima za zadaću izraditi prvi prijedlog područja i mjera obnove prirode u Hrvatskoj. Obnova će obuhvaćati područja unutar ekološke mreže Natura 2000, koja u Hrvatskoj obuhvaća čak 37 % nacionalnog teritorija.

Ljekovite i aromatične biljke ključne su za očuvanje ljudskog zdravlja, kulturne baštine i lokalnih sredstava za život

Svjetski dan divljih vrsta (WWD) obilježava se svake godine 3. ožujka s ciljem slavljenja bioraznolikosti i najugroženijih vrsta, podizanja svijesti o važnosti divljih životinja i biljaka na Zemlji te isticanja jedinstvene uloge i doprinosa koje divlji svijet ima za ljude i planet.

Dana 2. veljače obilježava se 55. obljetnica potpisivanja Ramsarske konvencije

„Vlažna staništa i tradicionalno znanje: Slavimo kulturnu baštinu“ („Wetlands and traditional knowledge: Celebrating cultural heritage“) tema je ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa. Dana 2. veljače 2026. obilježava se i 55. obljetnica potpisivanja Konvencije o vlažnim staništima.

Danas se obilježava Međunarodni dan očuvanja ekosustava mangrova

Šume mangrova su jedinstveni ekosustavi na granici kopna i mora. Podržavaju bioraznolikost, štite obalne zajednice, poboljšavaju sigurnost opskrbe hranom i djeluju kao prirodne barijere protiv oluja i erozije. Njihovo tlo također je snažan spremnik ugljikovog dioksida.

Mikroplastika u tlu: Od puževa i glista do ptica – alarm za kopnene ekosustave

Imamo još jednu potvrdu o sveprisutnosti mikroplastike! Mikroplastika više nije problem samo oceana, zraka koji udišemo i vode koju pijemo – sada znamo da je i cijeli hranidbeni lanac pakiran u plastiku. Nedavna studija sveučilišta u Sussex i Exeteru pokazala je prisutnost mikroplastike u tlu – u puževima, glistama i drugim beskralješnjacima diljem Velike Britanije.

El Niño i La Niña: Klimatski vrtlozi koji ugrožavaju mangrove diljem svijeta

Šume mangrova – dragocjeni ekosustavi koji štite obalu, pružaju stanište brojnim vrstama i apsorbiraju velike količine CO₂ – sve su ugroženiji zbog sve učestalijih i intenzivnijih klimatskih promjena. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Tulane (SAD) otkriva da ekstremne klimatske oscilacije poput El Niña i La Niñe imaju razoran utjecaj na zdravlje mangrovskih šuma diljem svijeta.

U skladu s prirodom: Biološka raznolikost kao temelj održivog razvoja

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti – „Sklad s prirodom i održivi razvoj“ („Harmony with nature and sustainable development“) – naglašava snažnu povezanost između Globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala (KMGBF) te Agende 2030 i njezinih Ciljeva održivog razvoja (SDG). Oba dokumenta predstavljaju univerzalne smjernice koje se moraju provoditi usklađeno kako bi se izgradio pravedniji i otporniji svijet.

Gubimo li urbanu divljinu zbog klupa i igrališta?

Dok se gradovi šire, a gradski prostori postaju sve važniji za odmor i rekreaciju ljudi, jedno važno pitanje sve se češće gura pod tepih od umjetne trave: što je s drugim stanovnicima gradova – onima koji ne nose tenisice i ne šetaju pse, nego lete, gmižu, pjevaju, zuje i oprašuju?