Moramo djelovati odmah kako bismo spasili prirodu

Očuvanje prirode moglo bi nas stajati dvostruko više ako ne počnemo djelovati odmah, tvrde znanstvenici Prirodoslovnog muzeja u Londonu

Ulična stabla u blizini mjesta stanovanja mogu smanjiti rizik od depresije

Svakodnevni kontakt s drvećem na ulici može značajno smanjiti rizik od depresije i potrebu za antidepresivima

Pa zar to nije divno? Ptice su povezane s razinama sreće!

Nedavna studija Njemačkog centra za integrativna istraživanja bioraznolikosti dokazuje da veća biološka raznolikost ptica ljudima donosi veću radost. Ovo otkriće ima još veću vrijednost zbog toga što su znanstvenici zaključili da je očuvanje ptica jednako važno za dobrobit ljudi kao i financijska sigurnost.

SVEJEOK.HR

U ponedjeljak 12. listopada u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke bit će predstavljena mrežna stranica za besplatno psihološko online savjetovanje mladih www.svejeok.hr

Rijeka: Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja u sklopu projekta PROMEHS

U petak 9. listopada 2020. godine u vremenu od 11.00 do 12.00 sati, na štandu na riječkom Korzu, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Odjelom za odgoj i školstvo Grada Rijeke, obilježit će Svjetski dan mentalnog zdravlja u sklopu projekta PROMEHS.

Rijeka: Mentalfest 2020. - Festival mentalnog zdravlja

U Rijeci će se od 1. do 10. listopada 2020. godine, u organizaciji Doma za odrasle osobe Turnić i u partnerstvu s Gradom Rijekom, održati Mentalfest - Festival mentalnog zdravlja.

Boravak u prirodi je nužnost, čak i u doba koronavirusa

Kriza koronavirusa nam potvrđuje potrebu ulaganja u zelenu infrastrukturu, tvrdi Marc Berman, izvanredni profesor na Sveučilištu u Chicagu

Odrastanje u blizini prirode pogoduje mentalnom zdravlju u odrasloj dobi

Novo istraživanje danskog Sveučilišta u Aarhusu navodi da blizina zelenih površina poput parkova i šuma u dječjoj dobi može doprinijeti boljem mentalnom zdravlju u kasnijem životu.

Zelene površine ublažavaju osjećaj depresije

Istraživači iz Philadelphije uredili su zapuštena zemljišta i preobrazili ih u zelene površine i potom kod odraslih ljudi, koji žive u blizini tih novouređenih površina, zabilježili smanjenje depresivnih poremećaja. Najveći utjecaj primijećen je pak u siromašnijim četvrtima.