Zelene površine ublažavaju osjećaj depresije
Zelene površine smanjuju osjećaj depresije, brzinu rada srca, ali i stopu kriminala
Istraživači iz Philadelphije uredili su zapuštena zemljišta i preobrazili ih u zelene površine i potom kod odraslih ljudi, koji žive u blizini tih novouređenih površina, zabilježili smanjenje depresivnih poremećaja. Najveći utjecaj primijećen je pak u siromašnijim četvrtima.
Preuređenje zapuštenih površina
Istraživači Medicinskog fakulteta Perelman sa Sveučilišta u Pennsylvaniji udružili su se s članovima Hortikulturnog društva Pennsylvanije kako bi preuredili i promatrali 540 nasumično odabranih praznih zemljišta u Philadelphiji. Eugenia C. South, docetica i koautorica ove studije, ističe kako su zemljišta koja su većinom služila za odlaganje otpada bila idealna za provođenje istraživanja.
„U gradu se nalazi oko 40.000 takvih zemljišta“, izjavila je South za američki National Public Radio, „a većina se nalazi u dijelovima grada koje pretežito čine siromašnije četvrti.“ Prema već ranije provođenim istraživanjima dokazano je da lošiji socioekonomski uvjeti imaju negativan utjecaj na mentalno zdravlje.
Istraživači su zemljišta podijelili u tri skupine: kontrolna skupina zemljišta koja su ostala nepromijenjena, zemljišta s kojih je uklonjen otpad, i potpuno očišćena zemljišta s kojih je uklonjena postojeća vegetacija te posađena nova stabla i trava.
Smanjenje depresivnih poremećaja, ali i stope kriminala
„Kod ljudi koji stanuju u blizini treće skupine zemljišta zabilježili smo značajno smanjenje depresivnih poremećaja“, izjavila je South. Njezin je tim koristio skalu psihološkog stresa kako bi ispitali ljude kako se osjećaju, uključujući osjećaje beznađa, nemira i bezvrijednosti te su kod stanovnika koji žive u blizini tih zemljišta mjerili brzinu otkucaja srca – glavnog indikatora stresa. U siromašnijim je četvrtima zabilježen pad stope depresije od čak 27,5 %. Osim toga, South objašnjava kako su otkrili da se brzina otkucaja srca ljudi koji stanuju ili prolaze pored novouređenih zelenih površina znatno smanjila.
Kako su se ranijim istraživanjima transverzalno proučavali pozitivni učinci zelenih površina na mentalno zdravlje ljudi, stručnjaci ovaj eksperiment smatraju vrlo „inovativnim“. Među njima je i Rachel Morello-Frosch sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, koja tvrdi da su prethodne studije bile više opservacijske prirode te nisu bile u mogućnosti ponuditi konkretne statističke podatke poput ove.
„Koliko mi je poznato, ovo je prva intervencija i testiranje ove vrste, izvršeno na način na koji se inače ispituju novi lijekovi - nasumično primijenjenim liječenjem dobio se uvid u djelovanje tretmana“, kaže Morello-Frosch koja izravno nije sudjelovala u istraživanju.
Usporedno istraživanje rezultiralo je još dvama važnim zaključcima – zabilježeno je bitno smanjenje stope kriminala te povećanje interakcije unutar zajednice, što dokazuje kako uređivanje zelenih površina u gradovima može biti jeftin i vrlo efikasan način poboljšanja mnogih aspekata dobrobiti zajednice. Sada sa sigurnošću možemo potvrditi da se to odnosi i na mentalno zdravlje građana.
Anamarija Beljan / Ekovjesnik