Pa zar to nije divno? Ptice su povezane s razinama sreće!
Deset posto više vrsta ptica u neposrednoj blizini domova povećava osjećaj sreće jednako kao povećanje prihoda kućanstava
Nedavna studija Njemačkog centra za integrativna istraživanja bioraznolikosti dokazuje da veća biološka raznolikost ptica ljudima donosi veću radost. Ovo otkriće ima još veću vrijednost zbog toga što su znanstvenici zaključili da je očuvanje ptica jednako važno za dobrobit ljudi kao i financijska sigurnost.
Studija njemačkih znanstvenika, objavljena krajem prošle godine u časopisu Ecological Economics, temelji se na istraživanju stanovnika europskih zemalja, a njime je utvrđeno da je sreća Europljana i Europljanki usko povezana s brojnošću različitih ptičjih vrsta.
„Prema našem istraživanju, najsretniji Europljani su oni koji mogu svakodnevno doživjeti brojne različite vrste ptica ili koji žive u blizini prirodnog okruženja u kojem žive mnoge ptičje vrste“, kazao je glavni autor studije Joel Methorst, istraživač na doktorskom studiju Centra za biološku raznolikost i klimu (iDiv) i Instituta za istraživanje biološke raznolikosti i klime Senckenberg (SBiK-F) na Sveučilištu Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu.
Autori su procijenili da prisustvo oko četrnaest dodatnih vrsta ptica ljudima donosi jednako zadovoljstvo kao i zarada dodatnih 124 eura mjesečno po kućanstvu, na temelju prosječnog europskog mjesečnog dohotka od 1.237 eura. Za istraživanje su korišteni podaci „Europske ankete o kvaliteti života“ iz 2012. godine kako bi se istražila veza između raznolikosti ptičjih vrsta u neposrednoj blizini kućanstava, naselja i gradova i kako to utječe na stupanj zadovoljstva ljudi, a anketirano je više od 26.000 punoljetnih osoba iz 26 europskih zemalja.
Prema autorima studije, ptice su jedan od najboljih pokazatelja biološke raznolikosti u bilo kojem području Europe jer ih se obično vidi i/ili čuje u njihovom okruženju, posebno u urbanim područjima. Posve razumljivo, više vrsta ptica pronađeno je u blizini prirodnih zelenih površina, šumskih područja i vodnih tokova.
Tijekom pandemije ljudi nastoje što više vremena provoditi na otvorenom i povezati se s prirodom, a njeni blagotvorni učinci na mentalno zdravlje ljudi već su dokazani ranijim istraživanjima. Također, u mnogim dijelovima svijeta uzgoj i promatranje ptica su u trenutnim pandemijskim uvjetima postali češći i omiljeniji hobiji. Podsjetimo, mjere protiv pandemije koronavirusa donijele su urbanom stanovništvu i neke neočekivane posljedice. Smanjenje prometa automobila tijekom zatvaranja utjecalo je na znatno manju buku zbog čega su stanovnici Pariza na svojim ulicama ponovno mogli čuti zvukove na koje su potpuno zaboravili, primjerice, pjev ptica.
„Očuvanje prirode stoga ne osigurava samo našu materijalnu osnovu života, već predstavlja i ulaganje u dobrobit svih nas“, zaključio je Methorst.
S.F. / Ekovjesnik