Čak 58 % svjetskog stanovništva zabrinuto je zbog nestašice vode

Uoči sastanka svjetskih čelnika na prvoj UN-ovoj Konferenciji o vodama u posljednjih 46 godina, novo istraživanje GlobeScana pokazuje značajan porast zabrinutosti za dostupnost vode. Čak 58 % ljudi diljem svijeta vrlo je zabrinuto, dok 30 % kaže da su „izuzetno“ pogođeni nedostatkom vode. Nestajanje i nepouzdan pristup pitkoj vodi narušavaju društva, gospodarstva, okoliš i svaki aspekt života kakav poznajemo.

Čak 17 % europskog stanovništva suočava se s visokim rizikom od nestašice vode do 2050.

Nova analiza WWF-a daje jasnu sliku regija u najvećem riziku od nestašice vode. Iako zemlje u našoj regiji spadaju u kategoriju niskog rizika, svaka drastična promjena na kontinentu u konačnici može utjecati na gospodarstvo u svim zemljama, priopćili su iz WWF Adrije.

Mlada stabla svakodnevno zalijevaju radnici Zrinjevca, ali i samoorganizirane grupe volontera

Mlada stabla su do godinu dana nakon sadnje izložena vodenom stresu pa ih stoga pet timova Zrinjevca intenzivno zalijeva i u dane vikenda kako bi lakše prebrodila ovo sušno razdoblje, navode u Zagrebačkom holdingu.

Kako stvoriti usjeve otporne na sušu i koliko nam u tome pomaže primjer jedne „super biljke“?

Znanstvenici sa Sveučilišta Yale otkrivaju kako biljka tušt ili portulak (Portulaca oleracea) integrira dva različita metabolička puta za stvaranje nove vrste fotosinteze koja joj istovremeno omogućuje veliku otpornost na sušu i visoku produktivnost.

Na Dan planeta Zemlje objavljeno Europsko izvješće o stanju klime 2021.

U Europi je 2021. zabilježeno najtoplije ljeto u povijesti mjerenja uz 1,0 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020., praćeno velikim poplavama u zapadnoj Europi i suhim uvjetima na Mediteranu.

Svjetska meteorološka organizacija upozorava na važnost ranih upozorenja i djelovanja

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na Svjetski meteorološki dan 2022. ističe važnost hidroloških i klimatskih informacija za smanjenje rizika od katastrofa

2050. je sve bliža. Što nam je činiti kako bismo izbjegli najcrnji scenarij?

Film „Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?“ nastao je u okviru europskog projekta European Climate Prediction system (EUCP) kako bi se široj javnosti na pristupačan način predstavile klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine.

Klimatski ekstremi su Europu od 1980.-2020. godine stajali gotovo pola bilijuna eura

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

Mediteranska regija postaje žarište požara, a njihov intenzitet doseže nove rekorde

Iako velike i vrlo velike opasnosti od šumskog požara u području jugoistočne Europe nisu neobične za ovo doba godine, toplinski valovi predstavljaju savršenu podlogu za širenje požara u slučaju njihovog izbijanja. No, uz vruće i sušne uvjete, značajan je i ljudski utjecaj.

Dijelovi južne Europe pržit će se na temperaturama od 40-45 °C

Čini se kako će posljednji dani srpnja i početak kolovoza Europi donijeti najintenzivniji ovoljetni toplinski val. U nekim područjima očekuju se temperature iznad 40 °C, moguće i do 45 °C tijekom nadolazećeg vikenda, što će značajno povećati opasnost od požara širom mediteranske regije i Balkanskog poluotoka, najavljuje Severe Weather Europe.