Čak 17 % europskog stanovništva suočava se s visokim rizikom od nestašice vode do 2050.

Četiri najvažnije europske rijeke - Dunav, Po, Rajna i Visla - suočavaju se s rekordno niskim vodostajima, prijeteći poslovanju, industriji, poljoprivredi pa čak i opskrbi zajednica pitkom vodom

Nova analiza WWF-a daje jasnu sliku regija u najvećem riziku od nestašice vode. Iako zemlje u našoj regiji spadaju u kategoriju niskog rizika, svaka drastična promjena na kontinentu u konačnici može utjecati na gospodarstvo u svim zemljama, priopćili su iz WWF Adrije.

U opasnosti su četiri velike europske rijeke: Italija je već proglasila izvanredno stanje u pet sjevernih regija koje okružuju rijeku Po zbog najveće suše u 70 godina. Rijeka Rajna u Njemačkoj samo nekoliko centimetara nije previše plitka da bi omogućila prolaz pošiljki kroz ključno usko grlo, ugrožavajući otpremu vitalnih zaliha u dijelove Europe. Suša u Rumunjskoj uzrokovala je tri puta nižu razinu vode na rijeci Dunav nego inače, a najduža rijeka u Poljskoj, Visla, približava se najnižoj razini ikada.

 

Dok se Europa muči s povijesnim toplinskim valovima, sušama i rekordno niskim razinama rijeka, nova analiza svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF procjenjuje da bi se 17 % stanovništva kontinenta i 13 % njegovog BDP-a moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine - osim ako vlade i tvrtke za jačanje otpornosti društava i gospodarstava ne poduzmu hitne mjere, posebice kroz rješenja temeljena na prirodi.

Europske rijeke trenutačno osjećaju vrućinu, a četiri najvažnije rijeke na kontinentu - Dunav, Po, Rajna i Visla - suočavaju se s rekordno niskim razinama, prijeteći poslovanju, industriji, poljoprivredi pa čak i opskrbi zajednica pitkom vodom.

Nova analiza - korištenjem klimatskih i socio-ekonomskih scenarija u WWF-ovom Water Risk Filter alatu- pokazuje da će Europa biti još sklonija sušama i nedostatku vode te daje jasnu sliku regija u najvećem riziku.

„Suše u Europi ne bi trebale nikoga šokirati: mape rizika za vodu već dugo ukazuju na pogoršanje nestašice vode diljem kontinenta. Ono što bi sve trebalo šokirati jest da europske vlade, tvrtke i investitori i dalje zatvaraju oči pred rizicima vezanim uz vodu kao da će se sami riješiti, a neće”, ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz. „Potrebne su nam hitne mjere za ublažavanje ovih rizika za vodu, posebno ulaganjem u rješenja temeljena na prirodi za poboljšanje zdravlja europskih rijeka, jezera i močvara.“

Analiza WWF-ovog Water Risk filtera pokriva cijeli kontinent, ali ističe zemlje koje će se vjerojatno suočiti s najvećim rizicima do 2050., poput Grčke u kojoj bi 82 % stanovništva i BDP-a moglo doći iz područja visokog ili ekstremnog rizika. U međuvremenu, tri četvrtine španjolskog stanovništva i BDP-a moglo bi se suočiti s visokim rizikom, dok se očekuje da će gradovi unutar sliva rijeke Guadalquivir (npr. Sevilla, Murcia, Granada i Cordoba) pretrpjeti najveći rizik od nestašice do 2050. godine. Zemlje u našoj regiji u kategoriji su vrlo niskog ili niskog rizika, no svaka drastična promjena na kontinentu u konačnici može utjecati na gospodarstvo u svim zemljama.

Zdrave rijeke bit će ključne za izgradnju otpornosti i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena, ali 60 % europskih rijeka trenutačno je nezdravo, unatoč zakonskoj obvezi Okvirne direktive o vodama EU da zaštiti i obnovi europska slatkovodna tijela i osigura da sve postignu dobar status do 2027. godine.

  • Rizik od nestašice vode 2020. / WWF

Rizici vezani uz vodu već se dugo smatraju jednim od najvećih rizika s kojima se suočavaju poduzeća, svrstavajući se među pet najvećih globalnih rizika prema utjecaju Svjetskog ekonomskog foruma već desetljeće. Ova analiza pokazuje kako bi se rizici od nestašice vode mogli povećati, prijeteći još većim gubicima za tvrtke i investitore - i zajednice.

Lokalne vlasti za vodu u Njemačkoj izvijestile su da će Teslina tvornica izvan Berlina iscrpiti zalihe vode u tom području, sprječavajući daljnji razvoj u tom području. Regije sjeverne Italije riskiraju gubitak do polovice svoje poljoprivredne proizvodnje zbog suše koja je u tijeku, a šteta bi već premašila milijardu eura.

„Ovogodišnje suše, kao i alarmantne prognoze povećanog rizika od nestašice vode, još su jedan poziv na buđenje - još jedno hitno upozorenje o potrebi djelovanja u vezi s vodom“, ističe Nataša Kalauz. „Sve tvrtke i investitori moraju procijeniti svoje trenutne i buduće rizike vezane uz vodu i zajednički reagirati kako bi izgradili otpornija poduzeća – smanjujući rizike za svoj rad i imovinu, kao i za zajednice diljem kontinenta.“

Najbolje mjesto za tvrtke i investitore da počnu procjenjivati svoje rizike vezane uz vodu je WWF-ov Water Risk filter - besplatan, online alat za procjenu rizika za vode, kojem vjeruju tisuće aktera iz privatnog sektora diljem svijeta, uključujući H&M Grupu, trgovačke lance EDEKA i Migros , tvrtke za proizvodnju hrane i pića Alpro i Carlsberg, farmaceutsku tvrtku AstraZeneca, biotehnološku tvrtku Novozymes i mnoge druge, kao i Njemačku razvojna banku DEG KfW i Britansku razvojnu banku BII.

Filtar rizika za vode omogućuje tvrtkama i investitorima da prioritetno djeluju u segmentima najvažnijim za rješavanje rizika od vode i izgradnju otpornosti.

Podsjetimo, Europska komisija je priopćila kako je trenutna suša u Europi najgora u posljednjih 500 godina, a ozbiljan manjak oborina utječe na usjeve i povećava opasnost od požara. Manjak oborina utjecao je i na vodostaj rijeka pa tako i na energetski sektor i riječni promet, ističu u Europskoj komisiji. Da je situacija sa sušom u mnogim regijama Europe i dalje vrlo ozbiljna, navodi se i u najnovijem izvješću Zajedničkog istraživačkog centra Komisije (JRC) „Suša u Europi - kolovoz 2022.“, prema kojem je u srpnju 64 % Europske unije bilo pod upozorenjem ili u stanju pripravnosti, dok je u 47 % EU-a na stanju upozorenje za sušu.

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Greenpeace: Stop propagandi fosilne industrije!

Fosilne kompanije, proizvođači automobila te zrakoplovne i pomorske tvrtke koriste se promidžbom i sponzorstvima kako bi skrenuli pažnju javnosti sa svojih klimatski razornih djelatnosti. Tako nas iz dana u dan sve dublje guraju, ne samo u klimatsku, već i humanitarnu krizu. Zbog naše budućnosti moramo zaustaviti takvu praksu!

Okvirna direktiva EU-a o vodama neće se mijenjati

Povjerenik EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Virginijus Sinkevičius potvrdio je potrebu provedbe i provođenja Okvirne direktive o vodama „bez ikakvih promjena“, objavio je Svjetski fond za prirodu (WWF).

Dana 17. lipnja obilježava se Svjetski dan dezertifikacije i suše

Kako se mnoge zemlje počinju vraćati gospodarskim aktivnostima i olakšavaju mjere COVID-19, Svjetski dan dezertifikacije (opustošenja) i suše daje nam trenutak da razmislimo o tome kakav oporavak želimo vidjeti. Problemi dezertifikacije i suša postaju vodećim izazovima današnjice. Voda je naše blago, moramo je očuvati i zaštititi, a borbu protiv dezertifikacije nastaviti, piše dr.sc. Ljiljana Zmijanović.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER