Mlada stabla svakodnevno zalijevaju radnici Zrinjevca, ali i samoorganizirane grupe volontera

Prošle godine u Zagrebu je posađeno više od 2.200 stabala, a kako bi se sačuvala tijekom sušnog razdoblja potrebno ih je redovito zalijevati

Mlada stabla su do godinu dana nakon sadnje izložena vodenom stresu pa ih stoga pet timova Zrinjevca intenzivno zalijeva i u dane vikenda kako bi lakše prebrodila ovo sušno razdoblje, navode u Zagrebačkom holdingu.

Zagrebački holding je uoči očekivanog novog toplinskog vala izvijestio o ljetnom režimu održavanja javnih zelenih površina prema kojem se posebna pažnja posvećuje zalijevanju mladih stabala i površina koje nisu pokrivene automatskim sustavom zalijevanja.

„Lani je u gradu posađeno više od 2.200 stabala. Prevladava javor, ali tu su i jasen, platana, topola… Do godinu dana nakon sadnje mlada stabla trpe najjači vodeni stres  jer im korijenski sustav još nije razvijen. Naime, tijekom sadnje dio se korijena odreže i da bi stablo moglo nastaviti funkcionirati iz tog dijela korijena, zalijevanje mora biti vrlo intenzivno i redovito“, kazao je Mihovil Guzmić, šef Službe održavanja zelenih površina podružnice Zrinjevac te dodao kako se iz cisterni podružnice intenzivno zalijevaju javne površine po središtu grada i u dane vikenda kako bi mlada stabla lakše prebrodila ovo sušno razdoblje. „Kada je temperatura u hladu 35 do 40 stupnjeva, mlada stabla bez krošnje na otvorenom trpe temperaturu do čak 50 stupnjeva Celzijevih“, istaknuo je Guzmić.

„Na ovim je poslovima svakodnevno angažirano pet timova podružnice Zrinjevac koje zalijevanje obavljaju prema određenom rasporedu. Ovisno o mogućnostima na lokaciji, koristi se cisterna s tzv. ružom ili se zalijeva izvlačenjem crijeva“, navode u Zagrebačkom holdingu.

Također, u Zagrebačkom holdingu pozdravljaju inicijativu građana koji u uvjetima visokih temperatura i suše pomažu u očuvanju zelene infrastrukture te organizirano zalijevaju mlada stabla od Trešnjevke do Sesveta. No ipak, u Zrinjevcu napominju kako zalijevanje ima učinka kada se za svako mlado stablo pri jednom zalijevanju potroši oko 50 litara vode, i to tri puta tjedno, a dodaju kako se za zalijevanje koriste tehnološkom vodom.

„Ostale javne površine, cvjetnjaci i travnjaci, od kojih je dobar dio njih u središtu grada, zalijevaju se putem automatskog sustava, koji se u pravilu uključuje noću i nije ih potrebno dodatno zalijevati“, dodaju u Zagrebačkom holdingu.

Kako to rade u Beču?

Bečko gradsko poduzeće za održavanje gradskih vrtova „Wiener Stadtgärten“ (MA 42), godišnje posadi oko 4.500 novih stabala te brine o preko pola milijuna stabala na javnim gradskim površinama. Na području Beča koristi se oko tisuću automatskih sustava za navodnjavanje, no mlada se stabla tijekom prve tri godine zalijevaju ručno i to najmanje jednom tjedno te se za njihovo zalijevanje svakodnevno potroši oko 300.000 litara vode.

Najveći broj stabala sadi se tijekom jeseni kada najbolje puštaju korijene i imaju idealne uvjete za napredovanje. U Beču se trenutno sadi oko 30 različitih vrsta stabala koje dobro podnose vibracije, zbijanje tla, vrućine i ostale čimbenike karakteristične za urbane sredine. Osim toga, djelatnici gradskog poduzeća MA 42 su u suradnji sa stručnjacima razvili poseban supstrat koji se sastoji od mineralnih i organskih tvari, a koristi se prilikom sadnje stabala te pospješuje njihovu sposobnost širenja korijenja te zadržavanje vlažnosti i prozračnosti tla. Za zalijevanje se sve više koriste i oborinske vode čime se uz primjenu inovativnog koncepta „grada spužve“ omogućuje veća otpornost stabala na ljetne vrućine, kvalitetnije ispunjavanje funkcije hlađenja i zasjenjenja te učinkovitije upijanje i zadržavanje vode u tlu.

  • Vreće za zalijevanje mladih stabala koriste se ne samo u Beču, već i u mnogim drugim europskim gradovima © PID Christian Fürthner

Osim redovitog ručnog zalijevanja, uz debla mladih stabala pričvršćuju se i vreće za navodnjavanje zahvaljujući kojima voda polako teče do korijena stabla te se ravnomjerno raspoređuje.

Zbog sve izraženijih i dugotrajnijih toplinskih valova, a na inicijativu bečke gradske uprave, građani i građanke austrijskog glavnog grada se tijekom ljetnih mjeseci mogu uključiti u akciju dodatnog zalijevanja mladih stabala u pojedinim gradskim četvrtima. U sklopu ove inicijative volonteri dobivaju vreće za vodu zapremnine devet litara koje mogu napuniti na hidrantima, a mogu ih koristiti i za kupovinu.

Slične inicijative postoje i u drugim europskim i svjetskim gradovima čije gradske uprave, između ostalog, redovito izvještavaju o broju i lokacijama posađenih stabala. Takvi podaci u Zagrebu nisu javno dostupni, baš kao što se gradske stručne službe dosad nisu iskazale u organiziranju akcija zalijevanja mladih stabala u kojima bi mogli sudjelovati svi zainteresirani građani. Zagrebačke volonterke i volonteri i ovaj su se put sami uspješno organizirali.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

U bečkom Alsergrundu postavljen prvi „spužvasti kamen“

U Beču je razvijeno novo inovativno rješenje za održivo korištenje kišnice i održavanje vlažnosti tla oko uličnog drveća tijekom dugih sušnih razdoblja. Riječ je o takozvanom „spužvastom kamenu“ (njem. Schwammstein) koje prikupljenu kišnicu duž ulica preusmjerava u tlo oko drveća, a zalijevanje se regulira pomoću inteligentnog ventila. Prvi „spužvasti kamen“ sada je postavljen i u bečkom Alsergrundu.

Tomislav Tomašević posadio „pet tisućito stablo“

Aktivnost sadnje novih i zamjenskih stabala teško se može pratiti bez javno dostupnog plana sadnje za svaku zagrebačku gradsku četvrt, kao i bez redovitog izvještavanja gradske uprave o broju posađenih stabala i njihovim lokacijama. To je redovita praksa velikog broja europskih metropola i pojedinih daleko manjih hrvatskih gradova i njihovih komunalnih poduzeća, ali ne i Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga - Podružnice Zrinjevac.

Zagreb zatrpan lišćem, a Zrinjevac bez odgovora

„Za skupljanje lišća trebali bi biti zaduženi u Zrinjevcu, podružnici Zagrebačkog holdinga, jer to spada u djelatnosti uređivanja i održavanja javnih površina. Pokušali smo ih kontaktirati kako bismo doznali koliko se često vodi briga o tome da pločnici ne budu zakrčeni lišćem, ali odgovore nismo dobili“, izvijestio je Večernji list.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER