Prirodoslovni muzej u Beču otkrio 33 nove vrste puževa
Jedna vrsta novootkrivenog morskog puža nazvana je po gradu Beču
Skupina znanstvenika ovog muzeja proučavala je zbirku staru više od 150 godina te su pritom otkrili brojne dosad nepoznate vrste puževa čiji ostaci datiraju iz razdoblja od prije nekoliko milijuna godina.
Na području današnje istočne Austrije prije gotovo 15 milijuna godina nalazilo se tropsko more Paratetis koje se protezalo od Beča do Kavkaza. Zahvaljujući optimalnim globalnim klimatskim uvjetima koraljni grebeni u moru raširili su se sve do Gradišća, a ove raznolike morske ekosustave naselile su stotine školjki, koralja i ribljih vrsta.
Nekadašnje more Paratetis protezalo se od srednje Europe do srednje Azije © NHM Wien
Ostaci drevnog mora u današnje se doba skrivaju pod gradskim asfaltom, no u 19. stoljeću pronađeni su brojni fosili tijekom radova na kamenolomima i pješčarama na cijelom području Habsburške Monarhije. Fosili su tada dospjeli u Prirodoslovni muzej u Beču (Naturhistorisches Museum Wien) gdje su popisani i dodani u zbirku Geološko-paleontološkog odjela. Bečki muzej nedavno je pokrenuo projekt koji je posvećen proučavanju ostataka morskih puževa.
Revizija manjeg dijela bogatih muzejskih zbirki donijela je iznenađujuće rezultate. Dugo vremena nije bilo poznato odakle dolazi toliko bogatstvo tropskih vrsta jer tada more više nije bilo povezano s Indijskim oceanom i Crvenim morem. Utvrđeno je da brojne vrste puževa potječu s obalnih područja zapadne Afrike te da su porastom temperature vode prodrle na sjever i ondje zamijenile autohtonu faunu. Znanstvenici ističu da to može poslužiti kao primjer mogućih posljedica klimatskih promjena.
U zbirci staroj preko 150 godina otkrivene su brojne nove vrste puževa © NHM Wien, Alice Schumacher
Zanimljiva je činjenica i da gotovo trećina vrsta puževa još nije bila otkrivena i opisana iako se u zbirkama nalaze više od 150 godina. Službene su nazive dobile 33 nove vrste i devet novih rodova, a jedna od vrsta malenog morskog puža koja je nekoć živjela u morskoj travi na području današnjeg Beča i Badena nazvana je Mitrella viennensis po austrijskoj prijestolnici.
„Naše istraživanje jasno ilustrira važnost prirodoslovnih zbirki za poimanje bioraznolikosti u prošlosti i sadašnjosti. Još nisu otkrivena sva blaga muzeja, no da bi ih uopće mogli identificirati, potrebni su stručnjaci”, zaključio je dr. Mathias Harzhauser, voditelj istraživanja i Geološko-paleontološkog odjela pri bečkom Prirodoslovnom muzeju.
Inače, u bečkom Prirodoslovnom muzeju se do 18. travnja 2022. godine može posjetiti posebna izložba „KinoSaurier - Fantazija i istraživanje”, čiju najavu možete vidjeti u priloženom videu.
EurocommPR / Ekovjesnik