Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) izvijestila je kako je prvi mjesec 2025. bio najtopliji siječanj na globalnoj razini, čime je nastavljen niz rekordnih ili gotovo rekordnih temperatura izmjerenih u posljednje dvije godine.
Prema Službi za klimatske promjene Copernicus (C3S), prosječna globalna površinska temperatura za siječanj 2025. bila je 13,23 ºC, odnosno +0,79 ºC iznad siječanjskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. U usporedbi s prosjekom predindustrijskog razdoblja 1850.-1900., siječanj 2025. bio je +1,75 ºC topliji te ujedno osamnaesti u razdoblju od 19 mjeseci s globalnom prosječnom temperaturom zraka koja je premašila 1,5 ºC iznad predindustrijskih razina.
Istovremeno, prošli je mjesec u zapadnoj Europi bio vlažniji od prosjeka, a na Arktiku je zabilježen dosad najniži opseg morskog leda.
Dvanaestomjesečno razdoblje od veljače 2024. do siječnja 2025. bilo je +0,73 ºC iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. i +1,61 ºC iznad predindustrijskog prosjeka. Najtoplija dvanaestomjesečna razdoblja u skupu podataka ERA5 ostaju ona koja završavaju u lipnju, srpnju i kolovozu 2024.
Za Europu je prizemna temperatura zraka iznosila 1,80 ºC ili 2,51 ºC više od siječanjskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. Ovo je drugi najtopliji siječanj nakon onog iz 2020. te je 0,10 ºC topliji od siječnja 2007., trenutačno trećeg najtoplijeg u povijesti.
Zapadna Rusija i Kanada zabilježile su najveće toplinske anomalije, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo, Island, istočni dio Sjedinjenih Država i istočna Rusija imali ispodprosječne temperature. U španjolskoj Valenciji dana 27. siječnja izmjereno je 26,9 ºC, čime je oboren 150-godišnji rekord.

„Siječanj 2025. još je jedan iznenađujući mjesec koji je uslijedio nakon rekordnih temperatura zabilježenih tijekom posljednje dvije godine i to unatoč razvoju uvjeta La Niña i njihovom privremenom učinku hlađenja. Copernicus će i dalje pažljivo pratiti temperature oceana i njihov utjecaj na našu klimu koja se nastavlja mijenjati tijekom 2025.“ – kazala je Samantha Burgess iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Podsjetimo, Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) prošlog je mjeseca potvrdila da je 2024. najtoplija godina zabilježena na globalnoj razini i prva kalendarska godina u kojoj je prosječna globalna temperatura premašila 1,5 °C iznad svoje predindustrijske razine.
Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik
Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.
Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.