2024. je prva godina koja je premašila 1,5 °C iznad predindustrijske razine
Svaka od proteklih deset godina (2015.–2024.) bila je jedna od najtoplijih u povijesti meteoroloških mjerenja
Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) potvrdila je da je 2024. najtoplija godina zabilježena na globalnoj razini i prva kalendarska godina u kojoj je prosječna globalna temperatura premašila 1,5 °C iznad svoje predindustrijske razine.
Promjene klime izazvane ljudskim djelovanjem ostaju primarni pokretač ekstremnih temperatura zraka i površine mora, dok su drugi čimbenici, poput južne oscilacije El Niño (ENSO), također pridonijeli neuobičajenim temperaturama uočenim tijekom godine, ističe se u najnovijem priopćenju Copernicus službe za klimatske promjene (C3S).
U globalni nadzor klime ove godine uključene su sljedeće organizacije: ECMWF, NASA, NOAA, UK Met Office, Berkeley Earth i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
- Porast globalne površinske temperature zraka iznad referentnog predindustrijskog razdoblja 1850.-1900., na temelju nekoliko skupova podataka o globalnoj temperaturi prikazanih kao godišnji prosjeci od 1967. (lijevo) i petogodišnji prosjeci od 1850. (desno). © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
„Svi skupovi podataka o globalnoj temperaturi proizvedeni na međunarodnoj razini pokazuju da je 2024. bila najtoplija godina od početka bilježenja 1850. godine. Čovječanstvo se treba brinuti za svoju sudbinu, ali način na koji reagiramo na klimatski izazov trebao bi se temeljiti na znanstvenim dokazima. Budućnost je u našim rukama, a brza i odlučna akcija još uvijek može promijeniti putanju naše buduće klime.“ – poručio je ravnatelj Copernicus službe za klimatske promjene Carlo Buontempo.
- Anomalije površinske temperature zraka za 2024. u odnosu na prosjek za referentno razdoblje 1991.–2020. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
„Svaka godina u posljednjem desetljeću jedna je od deset najtoplijih zabilježenih godina. Sada se klatimo na rubu prelaska razine od 1,5 ºC definirane Pariškim sporazumom, a prosjek posljednje dvije godine već je iznad ove razine. Ove visoke globalne temperature, zajedno s rekordnim globalnim razinama vodene pare u atmosferi 2024. godine, značile su toplinske valove bez presedana i obilne kiše, ugrožavajući živote milijuna ljudi.“ – komentirala je Samanthe Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).
Najtoplija godina u evidenciji globalne temperature koja seže do 1850.
Prema podacima ERA5, globalna prosječna temperatura od 15,10 °C bila je 0,72 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., odnosno 0,12 °C viša u odnosu na prosječnu temperaturu 2023., prethodne najtoplije godine u povijesti mjerenja. To je ekvivalentno 1,60 °C iznad procijenjene temperature razdoblja 1850.-1900. koja je određena kao predindustrijska razina.
2024. je ujedno prva kalendarska godina koja je premašila više od 1,5 °C iznad predindustrijske razine, a svaka od proteklih 10 godina (2015. – 2024.) bila je jedna od 10 dosad zabilježenih najtoplijih godina.
Mjesečna globalna prosječna temperatura premašila je 1,5 °C iznad predindustrijskih razina tijekom 11 mjeseci u godini, dok su svi mjeseci od srpnja 2023., osim srpnja 2024., premašili razinu od +1,5 °C. Novi rekord dnevne globalne prosječne temperature 17,16 °C postignut je 22. srpnja 2024.
2024. bila je najtoplija godina za sve kontinentalne regije, osim Antarktike i Australazije (područje koje uključuje Australiju, Novi Zeland, Novu Gvineju te mnoge okolne otočiće od kojih se većina nalazi u istočnom dijelu Indonezije), kao i za značajne dijelove oceana, posebno sjeverni Atlantski ocean, Indijski ocean i zapadni Tihi ocean.
U 2024. zabilježena su tri rekordno topla godišnja doba za odgovarajuće doba godine: zima (prosinac 2023. – veljača 2024.), proljeće (ožujak-svibanj) i ljeto (lipanj-kolovoz) uz +0,78 °C, +0,68 °C, odnosno +0,69 °C iznad prosjeka 1991.-2020.
Svaki mjesec od siječnja do lipnja 2024. bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca u bilo kojoj prethodno zabilježenoj godini. Svaki mjesec od srpnja do prosinca, osim kolovoza 2024., bio je nakon 2023. drugi najtopliji. Kolovoz 2024. bio je izjednačen s kolovozom 2023. kao najtopliji u povijesti.
Visoke površinske temperatura mora
Godine 2024. prosječna godišnja temperatura površine mora (SST) dosegla je rekordnu visinu od 20,87 °C, što je 0,51°C iznad prosjeka razdoblja od 1991. do 2020. godine.
- Anomalije i ekstremi površinske temperature mora za 2024. Kategorija boja odnosi se na percentile distribucije temperature za referentno razdoblje 1991.–2020. Ekstremne ('najhladnije' i 'najtoplije') kategorije temelje se na rangiranju za razdoblje od 1979. do 2024. godine. Vrijednosti su izračunate samo za oceane bez leda. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
Prosječni SST bio je na rekordno visokim razinama za doba godine od siječnja do lipnja 2024., nastavljajući niz rekordnih mjeseci zabilježenih u drugoj polovici 2023. Od srpnja do prosinca 2024., SST je bio drugi najtopliji nakon 2023.
Visoke površinske temperature mora (SST) bile su jedan od najznačajnijih pokretača prevladavanja visokih globalnih temperatura 2023. i 2024. Jedan od čimbenika iza ovih visokih SST bila je evolucija južne oscilacije El Niño (ENSO) koja je dosegla vrhunac u prosincu 2023. i nastavila utjecati na globalne temperature u prvoj polovici 2024.
Čak i uz završetak El Niña i prijelaz na neutralnije uvjete La Niñe u ekvatorijalnom istočnom Pacifiku, u mnogim regijama nastavile su se bilježiti visoke i neobično visoke površinske temperature mora, što je rezultiralo time da je globalni SST ostao viši od prosjeka.
Opseg morskog leda oko Antarktike ponovno je dosegao rekordno ili skoro rekordno niske vrijednosti tijekom velikog dijela 2024., nakon što je tijekom osam mjeseci 2023. dosegao rekordno niske vrijednosti za to doba godine. Od lipnja do listopada mjesečni opseg leda bio je drugi najniži posije 2023., dok je najniži bio u studenom 2024. Na godišnjem minimumu u veljači, mjesečni opseg bio je treći najniži prema satelitskim podacima.
Na Arktiku je opseg morskog leda bio relativno blizu prosjeka od 1991. do 2020. do srpnja, ali je u sljedećim mjesecima pao znatno ispod prosjeka. Na godišnjem minimumu u rujnu, mjesečni opseg bio je peti najniži u satelitskom zapisu.
Najtoplija godina u Europi
S prosječnom temperaturom od 10,69 °C prošla je godina bila najtoplija na europskom kontinentu, odnosno +1,47°C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020. i +0,28 °C toplija od prethodnog rekorda postavljenog 2020.
Proljeće i ljeto bili su dosad najtoplija godišnja doba u Europi, s prosječnom temperaturom za proljeće (ožujak-svibanj) 1,50 °C višom od sezonskog prosjeka 1991.-2020. i prosječnom temperaturom za ljeto (lipanj-kolovoz) 1,54 °C višom od sezonskog prosjeka 1991. - 2020.
- Ključna temperaturna statistika za 2024.: Podaci za Zemlju, Europu i Arktik odnose se na površinske temperature zraka, a podaci za oceane na površinske temperature mora. Izvor: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
„Global Climate Highlights vitalni je alat za potporu međunarodnim naporima za prilagodbu klimatskim promjenama. Zahvalni smo na stalnom povjerenju Europske komisije prema ECMWF-u kao međuvladinoj znanstvenoj organizaciji i na predanosti našeg osoblja i suradnici, čiji rad omogućuje ovu uslugu. Već 50 godina, vodstvo ECMWF-a u meteorologiji s asimilacijom podataka u stvarnom vremenu, operativnom stručnošću i najvećom svjetskom meteorološka bazom podataka bili su ključni za osiguranje globalne spremnosti na izazove povezane s vremenskim prilikama. Sve ovo postižemo zajedno s našim državama članicama i njihovim nacionalnim meteorološkim službama.“ – kazala je Florence Rabier, glavna direktorica ECMWF-a.
„Okolišni i klimatski ciljevi koje je postavila Europska unija ambiciozni su i zahtijevaju odgovarajuće radnje, posebno uzimajući u obzir danas predstavljene rezultate. Uz znanost, inovacije i vodeće programe u promatranju Zemlje kao što je Copernicus, možemo donositi informirane odluke za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.“ - izjavio je Mauro Facchini, voditelj Promatranja Zemlje (DEFIS.C.3) pri Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir Europske komisije (DG DEFIS).
Dosad nezabilježene globalne površinske temperature zraka
Obrasci mjesečne temperature daju ključan trag za razumijevanje nekih čimbenika koji su doveli do toga da 2024. postane najtoplija godina zabilježena. Prva polovica godine bila je posebno topla, pri čemu su svaki mjesec bilježile više globalne temperature od istog mjeseca bilo koje prethodne godine. To je pridonijelo 13-mjesečnom nizu rekordnih mjesečnih temperatura, koji je završio u lipnju.
- Globalno povećanje površinske temperature zraka (°C) iznad prosjeka za predindustrijsko referentno razdoblje (1850. – 1900.) za svaki mjesec od siječnja 1940. do prosinca 2024., prikazano kao vremenska serija za svaku godinu. 2024. prikazana je debelom crvenom linijom, a 2023. debelom ružičastom linijom, dok su ostale godine prikazane tankim linijama i osjenčane prema desetljeću, od plave (1940-e) do crvene (2020-e). Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
Postojanost iznimno visokih mjesečnih globalnih prosječnih temperatura tijekom prve polovice 2024. učinila je vjerojatnim da će od kraja ljeta nadmašiti 2023. kao najtopliju godinu u povijesti. Nadalje, 2024. je postala prva godina u kojoj je zabilježena godišnja temperaturna anomalija koja je premašila prag od 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Dvogodišnji prosjek za 2023.-2024. također premašuje ovaj prag.
„Iako to ne znači da smo premašili granicu postavljenu Pariškim sporazumom, što se odnosi na temperaturne anomalije u prosjeku tijekom najmanje 20 godina, globalne temperature rastu više nego što je današnje čovječanstvo ikada iskusilo“, naglašava se u priopćenju.
Koncentracije CO2 i metana nastavljaju rasti
Koncentracije ugljikovog dioksida i metana u atmosferi nastavile su rasti i dosegle su rekordne godišnje razine 2024., od 422 čestica na milijun (ppm) odnosno 1897 čestica na milijardu (ppb). Koncentracije ugljikovog dioksida u 2024. bile su za 2,9 ppm više nego u 2023., dok su koncentracije metana bile više za 3 ppb.
- Mjesečna globalna atmosferska koncentracija CO2 (lijevo) i CH4 (desno) u stupcu izvedena iz satelitskih podataka za 2003.-2024. (isprekidana linija) i 12-mjesečnog prosjeka (puna linija). Izvor podataka: C3S / Obs4MIPs (v4.5) konsolidirani (2003. – 2022.) i CAMS preliminarni podaci gotovo u stvarnom vremenu (2023.) GOSAT (CH 4 ) i GOSAT-2 (CO 2 ) zapisi. Prostorni raspon: 60ºS - 60ºN nad kopnom. Zasluge: C3S / CAMS / ECMWF / Sveučilište u Bremenu / SRON
„Ovo izvješće pokazuje kritičnu vrijednost naših aktivnosti nadzora. Godine 2024. atmosferski staklenički plinovi su prema podacima C3S-a i CAMS-a dosegli dosad najviše godišnje razine zabilježene u atmosferi. Koncentracije ugljikovog dioksida u 2024. bile su za 2,9 ppm više nego u 2023., a koncentracije metana za 3 ppb. Ovo povećanje dovelo je godišnju procjenu atmosferske koncentracije CO2 na 422 ppm, a metana na 1897 ppb. Naši podaci jasno upućuju na stalni globalni porast emisija stakleničkih plinova koji ostaju glavni uzročnik klimatskih promjena.” – zaključila je Laurence Rouil, direktorica CAMS-a pri ECMWF-u.
Klimatski uvjeti mogu utjecati na ekstremne vremenske prilike
U 2024. diljem svijeta primijećeni su ekstremni vremenski događaji, od jakih oluja i poplava do toplinskih valova, suša i požara otvorenih prostora. Sve veća učestalost i intenzitet takvih događaja predstavljaju značajan rizik za egzistenciju ljudi diljem svijeta.
Ukupna količina vodene pare u atmosferi dosegla je rekordno visoku razinu 2024., oko pet posto iznad prosjeka od 1991. do 2020. te više od jedan posto u odnosu na 2016. i 2023., godine s prethodno najvišom i drugom najvišom vrijednošću. Ova obilna zaliha vlage pojačala je potencijal za pojavu ekstremnih oborina. Osim toga, u kombinaciji s visokim površinskim temperaturama mora, pridonijela je razvoju velikih oluja, uključujući tropske ciklone.
Visoke temperature mogu dovesti do situacija u kojima je tijelo pod stresom zbog pregrijavanja. Osim visokih temperatura, i drugi okolišni čimbenici, poput vlage, također mogu utjecati na toplinski stres. U većem dijelu sjeverne hemisfere zabilježeno je više dana od prosjeka s barem „jakim toplinskim stresom“ tijekom 2024., a neka su područja imala više dana s „ekstremnim toplinskim stresom“ od prosjeka.
Dana 10. srpnja 2024. postignut je novi rekordni godišnji maksimum kada je oko 44 posto površine Zemlje bilo pogođeno „jakim“ do „ekstremnim toplinskim stresom“. To je pet posto više u usporedbi s prosječnim godišnjim maksimumom.
Dugotrajna sušna razdoblja u nekoliko regija stvorila su uvjete pogodne za požare otvorenih prostora. Širom Amerike zabilježeni su veliki i razorni požari. Što se tiče emisija CO2 iz požara, u Boliviji i Venezueli zabilježene su dosad najveće razine, a u Kanadi druga najveća razina na temelju podataka Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS).
Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik