Drugi najtopliji svibanj uz rekordne temperature u Pacifiku i rani toplinski val u zapadnoj Europi
Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S) upozorava da ekstremne vrućine postaju „nova normalnost“
Krajem svibnja oboreni su temperaturni rekordi u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i Portugalu, dok je toplinska kupola s masom vrućeg zraka iz sjeverne Afrike podigla temperature znatno iznad prosjeka diljem zapadne Europe.
Zapadna Europa tijekom druge polovice svibnja 2026., uglavnom između 21. i 30. svibnja, doživjela je neuobičajeno rani i intenzivan toplinski val. Najveća temperaturna odstupanja zabilježena su u zapadnom dijelu Francuske te u Engleskoj i Walesu, gdje su prosječne dnevne temperature prema podacima sustava ERA5 dosezale više od 10 °C iznad prosjeka.
Europa je prošlog mjeseca zabilježila jedan od najtoplijih svibanja otkako postoje mjerenja i to pod utjecajem neuobičajeno ranog toplinskog vala za koji europska Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S) upozorava da postaje „nova normalnost“.
- Odstupanja i ekstremne temperature površine mora za svibanj 2026. Kategorije boja odnose se na percentile temperaturnih raspodjela za referentno razdoblje 1991.–2020. Ekstremne kategorije („Najhladnije” i „Najtoplije”) temelje se na rangiranju za razdoblje 1979.–2026. Vrijednosti su izračunate samo za oceane bez leda. Područja prekrivena morskim ledom i ledenim policama u svibnju 2026. prikazana su svijetlosivom bojom. Na karti je označeno područje Niño 3.4 koje se koristi za praćenje uvjeta El Niño. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
Na globalnoj razini bio je to drugi najtopliji svibanj na kopnu i moru otkako postoje mjerenja, dok su u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i Portugalu oboreni povijesni temperaturni rekordi nakon što je toplinska kupola s masom vrućeg zraka iz sjeverne Afrike donijela znatno više temperature od uobičajenih diljem zapadne Europe.
Tijekom mjeseca svibnja zabilježene su iznimno visoke temperature površine mora (SST) u tropskom Pacifiku, dok ekvatorijalni Pacifik nastavlja prijelaz prema El Niño uvjetima, za koje se očekuje da će se razviti u nadolazećim mjesecima – pojavi koja bi vjerojatno mogla potaknuti ekstremne vremenske prilike diljem svijeta.
>>> Pročitajte još >>> Severe Weather Europe: Svibanjski rekordi oboreni diljem zapadne i jugozapadne Europe
Ubrzano zagrijavanje Europe
Diljem Europe mjesec je obilježio brz prijelaz iz znatno hladnijih uvjeta od prosjeka u jedan od najintenzivnijih toplinskih valova dosad zabilježenih za ovo doba godine u zapadnoj Europi. Tijekom toplinskog vala oboreni su brojni svibanjski temperaturni rekordi, pri čemu su Francuska, Ujedinjena Kraljevina, Irska i Portugal bili izloženi osobito teškim uvjetima. Iako izniman, taj je događaj dosljedan ubrzanom zagrijavanju Europe i dugoročnom trendu prema sve češćim, intenzivnijim i ranijim toplinskim valovima.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, s temperaturama koje od sredine 1990-ih rastu za otprilike 0,56 °C po desetljeću, što je više nego dvostruko više od globalnog prosjeka. Kako se europska klima nastavlja zagrijavati, predviđa se da će se toplinski valovi tijekom godine pojavljivati ranije i kasnije, odnosno i nakon završetka ljeta.
Kontrast između suhih i vlažnih uvjeta
Tijekom mjeseca svibnja veliki dijelovi zapadne, srednje i istočne Europe – uključujući Italiju i Španjolsku – bilježili su suše uvjete od prosjeka. Suprotno tome, zabilježene su opsežne poplave u Turskoj, Bugarskoj i Moldaviji, dok su dijelovi sjeverozapadne kontinentalne Europe, sjevera Skandinavije, Finske, Turske i crnomorske regije bili vlažniji od prosjeka.
„Svibanj 2026. bio je drugi najtopliji svibanj u povijesti mjerenja na globalnoj razini, čime je nastavljena iznimna globalna toplina, s gotovo rekordnim temperaturama i u atmosferi i u oceanu. U Europi neuobičajeno rani i intenzivni toplinski val pokazuje kako klimatski ekstremi sve brže postaju nova normalnost, a ne iznimka.” – kazala je Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts – ECMWF).
- Odstupanje prosječne dnevne površinske temperature zraka za (lijevo) 11.–19. svibnja 2026. i (desno) 21.–30. svibnja 2026. u odnosu na odgovarajući prosjek za razdoblje 1991.–2020. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
Temperatura zraka i površine mora
Svibanj 2026. bio je drugi najtopliji svibanj na globalnoj razini u skupu podataka ERA5. Prosječna površinska temperatura zraka iznosila je 15,81 °C, što je 0,55 °C iznad prosjeka za taj mjesec u razdoblju 1991.–2020., odmah iza svibnja 2024.
Svibanj 2026. bio je ujedno 1,42 °C iznad procijenjenog predindustrijskog prosjeka za razdoblje 1850.–1900.
Prosječna temperatura površine mora (SST) iznosila je 20,90 °C te je također bila druga najviša zabilježena za svibanj, iza 2024. godine (20,93 °C). Površinska temperatura mora ostala je na iznimno visokim razinama u velikom dijelu tropskog Pacifika, dok ekvatorijalni Pacifik nastavlja prijelaz prema uvjetima El Niño, za koje se očekuje da će se razviti u nadolazećim mjesecima. Prognoze upozoravaju da bi nadolazeći El Niño mogao biti među najjačima dosad zabilježenima te bi tijekom 2027. godine globalne temperature mogao podići prema novim rekordnim vrijednostima.
Podsjetimo, prema najnovijoj prognozi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), tijekom ovog ljeta postoji 80-postotna vjerojatnost razvoja fenomena El Niño između lipnja i kolovoza, što povećava rizik od ekstremnih vremenskih pojava. Europa bi se pritom mogla suočiti s još izraženijim toplinskim valovima, dok će u pojedinim dijelovima svijeta porasti rizik od suše i poplava. Posljednji El Niño pridonio je tome da 2023. godina postane druga najtoplija otkako postoje mjerenja, dok je 2024. postavila apsolutni temperaturni rekord.
Treće najtoplije europsko proljeće
Europa je zabilježila treće najtoplije proljeće (ožujak–svibanj) u povijesti mjerenja. Mjesec svibanj obilježio je brz prijelaz iz hladnijih u toplije uvjete od prosjeka oko 20. svibnja na velikom dijelu kontinenta.
Budući da je hladnija prva polovica uravnotežila prosječnu mjesečnu temperaturu, svibanj 2026. bio je „tek“ sedmi najtopliji svibanj u povijesti mjerenja, s 13,87 °C, što je 0,60 °C iznad prosjeka za taj mjesec od 1991. do 2020.
Tijekom druge polovice mjeseca zapadnu Europu zahvatio je neuobičajeno rani i intenzivni toplinski val, pri čemu su oboreni mnogi temperaturni rekordi za svibanj diljem Francuske i Ujedinjene Kraljevine, Irske i Portugala.
Osjet temperature dosezao je između 35 °C i 40 °C u velikom dijelu Europe, što odgovara uvjetima „jakog” (iznad 32 °C) i „vrlo jakog” (iznad 38 °C) toplinskog stresa. „Tako nagla promjena vjerojatno je pojačala posljedice za stanovništvo jer su ljudi, kao i poljoprivredne kulture i ekosustavi, imali vrlo malo vremena za prilagodbu na znatno više temperature“, navodi se u izvješću Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).
- Dnevna površinska temperatura zraka (°C) u prosjeku za zapadnu Europu (11° Z-15° I, 34-55° S) za razdoblje od 1. ožujka do 1. rujna. Godina 2026. prikazana je debelom crvenom linijom. Sve ostale godine između 1940. i 2025. prikazane su sivim linijama. Dnevni prosjek za referentno razdoblje 1991. – 2020. prikazan je isprekidanom crvenom linijom. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF
U svibnju 2026. veliki dijelovi zapadne i srednje Europe te regije istočne Europe, uključujući Italiju i jug Španjolske, bilježili su sušnije uvjete od prosjeka, čemu su djelomično pogodovali postojani uvjeti visokog tlaka i ekstremne temperature. Suprotno tome, regije sjeverozapadne kontinentalne Europe, sjeverne Skandinavije, Finske te, najizraženije, Turske i crnomorske regije bilježile su vlažnije uvjete od prosjeka.
Protok rijeka bio je ispod prosjeka u velikom dijelu srednje, istočne i sjeveroistočne Europe, osobito u slivovima Dunava, Visle i Baltika, što je povezano s ispodprosječnom količinom oborina. Vrlo niski protoci zabilježeni su i u dijelovima Fenoskandije, osobito Finske, uglavnom zbog slabog snježnog pokrivača. Na većem dijelu Pirenejskog poluotoka i u Turskoj zabilježen je iznadprosječni protok rijeka što je posljedica vlažne zime, odnosno obilnih oborina u Turskoj.
U većem dijelu Europe proljeće je bilo sušnije od prosjeka. Regije vlažnije od prosjeka uključivale su veći dio Islanda, Tursku i regije Škotske, Španjolske, Skandinavije i Italije.
Copernicus služba za klimatske promjene | Ekovjesnik