Od utopije do stvarnosti: sadi se najveća šuma na pragu Pariza u posljednjih 400 godina
U departmanu Val-d'Oise, sjeverozapadno od Pariza, nastaje golema šuma kakva se u Francuskoj nije posadila još od doba slavnog državnika Jean-Baptistea Colberta
Riječ je o najvećoj šumi posađenoj u regiji Île-de-France u posljednja četiri stoljeća. Na 20 kilometara od Pariza svakoga se dana sadi više od tisuću stabala kako bi se stvorilo zeleno „plućno krilo“ koje će se prostirati na površini od 1350 hektara.
Ovo je sedma zima sadnje, a zahvaljujući ovom osmogodišnjem projektu pod nadzorom Francuskog nacionalnog ureda za šumarstvo (Office national des forêts – ONF) na ravnici Pierrelaye u departmanu Val-d’Oise, udaljenoj svega 20 kilometara od Pariza, bit će posađeno ukupno milijun stabala.
Ivica i njegovi radnici trebaju posaditi 33 125 sadnica stabala, a dnevno ih posade oko 1300, uz strogo poštovanje točno određenog razmaka, navodi se u prilogu francuske televizije TF1.
„Što su stabla gušće posađena, to će više težiti rastu u visinu. Nakon određene faze i u odgovarajućoj dobi procijenit će se jesu li posađena pregusto pa će se neka stabla ukloniti. Međutim, kako se ta prorjeđivanja budu provodila, izgubit će se dojam pravilnih redova“, objašnjava Joseph Passot iz Nacionalnog ureda za šumarstvo.
- © Screenshot TF1
Šuma Maubuisson (La forêt de Maubuisson) prostirat će se na području sedam općina, smještenih sjeverozapadno od Pariza. Osim sadnje šume, cilj projekta je obnova zemljišta degradiranog ljudskom aktivnošću, uz ograničenja poput izloženosti vjetru i onečišćenja tla. Uistinu, jedna stanovnica, koja tvrdi da ovdje živi već 50 godina, kaže da se na ovoj ravnici nekada uzgajalo povrće, ali ističe da je tlo bilo onečišćeno. Ravnica Pierrelaye doista je dugo bila jedno od poljoprivrednih područja koja su povrćem opskrbljivala Pariz, no tlo, navodnjavano otpadnim vodama iz glavnog grada, s vremenom se onečistilo teškim metalima.
Stotine hektara koje su naposljetku izgubljene za povrtlarstvo pobudile su interes građevinskih investitora. No, tadašnji gradonačelnik Frépillona, Bernard Tailly, bio je protiv izgradnje. Prošle jeseni odveo je ekipu TF1 na mjesto gdje je sve započelo, na prvu parcelu ovog projekta koji je pokrenuo.
- © Screenshot TF1
„Sadnja šume bila je jedini način da se odupremo neizbježnoj urbanizaciji. Danas je svako stablo svetinja, drveće se više ne siječe“, rekao je tada Tailly. Tako danas, od rijeke Oise do Seine, tiho i neprimjetno raste šuma koje će zauzimati površinu od ukupno 1350 hektara.
„To je u regiji Île-de-France jednostavno najveća šuma posađena još od vremena Colberta, prije četiri stoljeća. Već imamo stablo koje sada doseže 3,5 metra visine. Imamo brezu koja je visoka pet ili šest metara. Doista je nevjerojatno vidjeti kako se ostvaruje nešto što su mnogi smatrali nemogućim“, raduje se Bernard Tailly, bivši gradonačelnik Frépillona i predsjednik organizacije SMAPP za uređenje ravnice Pierrelaye-Bessancourt.
Ostvarenje sna ipak stoji 84,5 milijuna eura. Sredstva su omogućila otkup zemljišta, uklanjanje 20 000 tona otpada i detaljno ispitivanje tla, a osigurala su ih općine, departman Val-d'Oise i regija Île-de-France.
- © Screenshot TF1
„To će omogućiti odabir vrsta drveća koje mogu rasti i izdržati uvjete sutrašnjice. Postoji li vjetar, je li teren nagnut, kakvo je tlo, ima li već šume u okolici, sve to daje nam smjernice o tome što može uspijevati već danas. Međutim, sadimo i za predstojeća desetljeća i stoljeća te razmišljamo o tome kakva će klima biti za sto godina“, objašnjava Joseph Passot iz Nacionalnog ureda za šumarstvo.
Riječ je o raznolikim vrstama koje će se savršeno prilagoditi ovom području i budućoj toplijoj klimi - primjerice, hrast cer (Quercus cerris), maklen (Acer monspessulanum) i libanonski cedar (Cedrus libani). Ukupno se sadi 29 vrsta drveća i 18 vrsta grmlja, a za sada su rezultati izvrsni jer stopa preživljavanja posađenog drveća iznosi gotovo 90 posto.
Stjepan Felber | Ekovjesnik