Na razini Europske unije zabranjuje se korištenje olovne sačme na rijekama, jezerima, poplavnim livadama i drugdje. Prema informacijama kojima raspolaže Udruga BIOM, Hrvatska je bila jedna od 18 članica EU koje su podržale ovakav iskorak prema zdravijem prirodnom okolišu.

Ekološka udruga Eko Kvarner organizira znanstveno-stručni skup „Proširenje ekološke mreže Natura 2000 na morska područja (sjeverozapadna obala otoka Krka, Riječki zaljev) s ciljem očuvanja staništa plemenite periske Pinna nobilis Linneaus, 1758“.

Studija Sveučilišta u Plymouthu pokazuje da količina svjetlosti korištena za uličnu rasvjetu gradova na obali dopire i do morskih dubina čime ugrožava sav morski život u obalnom području

Novi model procjene utjecaja progutane plastike na rast i razvoj morskih organizama, koji su razvili znanstvenici IRB-a u suradnji s inozemnim kolegama, moćan je alat za procjenu trenutnog stanja morskog ekosustava i planiranje daljnjih mjera zaštite.

Policijski službenici pomorske policije proveli su kriminalističko istraživanje nad 38-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog izlova periske, školjke koja se nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta morskih organizama, javlja Novi list.

U posljednjih 16 godina na hrvatskim vlažnim staništima ispucano je više od 80 tona otrovnog olova koje negativno utječe na prirodu i ljudsko zdravlje. Kod nas je zabrana korištenja olovne sačme u močvarnim staništima nastupila još 2010., ali, nažalost, samo na papiru. Udruga BIOM poziva hrvatsko Ministarstvo zdravstva da 3. rujna u Europskoj komisiji glasa za uvođenje zabrane olovne sačme u vlažnim staništima na europskoj razini.

Malena otočna država Mauricijus, poznata po tirkiznim vodama Indijskog oceana te vrijednim koraljnim grebenima i morskim ekosustavima, nalazi se usred ekološke katastrofe nakon što se japanski teretni brod MV Wakashio krajem srpnja nasukao na koraljni greben u blizini obale.

Istjecanje nafte iz japanskoga broda MV Wakashio, koji se 25. srpnja nasukao na koraljni greben na Mauricijusu, prijeti najvećom ekološkom katastrofom u povijesti otoka te ugrožava koralje, ribe i ostali morski život u ovom dijelu Indijskog oceana, kao i cjelokupno gospodarstvo, sigurnost opskrbe hranom i zdravlje lokalnog stanovništva.

Hoćemo li se unatoč postignutom napretku ipak gušiti u morima plastike i jesu li svi dosadašnji napori uloženi u zaustavljanje porasta plastičnog onečišćenja bili uzaludni? Prema izvještaju „Breaking the plastic wave“ („Razbijanje plastičnog vala“) prijeti nam enormno povećanje plastičnog otpada u svjetskim morima i oceanima čija bi se količina u sljedećih 20 godina mogla gotovo utrostručiti.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) je u petak objavio hidrološku analizu urbane poplave pluvijalnog karaktera koja je Zagreb zahvatila u noći s 24. na 25. srpnja 2020. te upozorio na potrebu prilagodbe sustava odvodnje Zagreba i drugih gradova novim uvjetima izazvanim klimatskim promjenama. Ekstremni vremenski događaji postali su naša svakodnevica i postoji velika vjerojatnost da ih možemo očekivati sve češće u budućnosti!