EU zabranjuje lov olovnom sačmom na vlažnim staništima!
Velika prilika za oporavak hrvatskih vlažnih staništa od tona i tona olova ostavljenih u njima
Na razini Europske unije zabranjuje se korištenje olovne sačme na rijekama, jezerima, poplavnim livadama i drugdje. Prema informacijama kojima raspolaže Udruga BIOM, Hrvatska je bila jedna od 18 članica EU koje su podržale ovakav iskorak prema zdravijem prirodnom okolišu.
Prema informacijama kojima raspolaže Udruga BIOM, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske je na jučerašnjem glasanju u Europskoj komisiji ipak podržalo strožu regulativu upotrebe olovne sačme u vlažnim staništima. Podsjećamo, riječ je o nadopuni Uredbe o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), koja obavezuje zemlje članice da zabrane korištenje i trgovanje opasnim tvarima ako nije moguće upravljati rizicima koje predstavljaju. Na taj popis je uvrštena i olovna sačma, odnosno njeno korištenje na vlažnim (vodenim) staništima, čime se na razini Europske unije zabranjuje korištenje olovne sačme na rijekama, jezerima, poplavnim livadama i drugdje.
“Riječ je o velikom uspjehu iza kojeg stoji prvenstveno znanost. Prijedlog nadopune uredbe je pripremila Europska agencija za kemikalije, nakon nekoliko krugova javnih savjetovanja prilikom kojih su se prikupljale dokazi koji potvrđuju štetnost olovne sačme u vlažnim staništima, ali i dokazi koji osporavaju tu prijetnju. Kako je i očekivano, prevagnuli su dokazi kojima se opravdava stroža regulativa te je prijedlog stavljen na glasanje zemljama EU koje su sada i usvojile prijedlog”, pojašnjava Vedran Lucić, stručnjak za zaštitu prirode iz udruge Biom.
Izglasavanje znači da će se trgovina olovnom sačmom, kao i posjedovanje istih, postrožiti. Zabranjuje se svako korištenje olovne sačme na svim vodenim površinama, povremeno poplavljenim livadama i drugim vlažnim staništima, te u krugu od 100 metara od njih. U BIOMu ističu kako će uskoro imati više informacija, no napominju kako je ovo velika prilika za oporavak hrvatskih vlažnih staništa od tona i tona olova ostavljenih u njima.
Europska agencija za kemikalije (ECHA) objašnjava procjenjuje da se trenutno 5.000 tona olovne sačme otpušta u močvarna područja EU-a svake godine kroz lov i sportsko streljaštvo. Osim toga, procjenjuje se da se godišnje u kopneni okoliš raspršuje oko 14.000 tona olovne sačme. Procjenjuje se da to raspršenje trenutno rezultira u nenamjernoj smrti dodatnih jedan do dva milijuna ptica godišnje.
Prema procjenama stručnjaka iz Udruge BIOM, u posljednjih 16 godina na hrvatskim vlažnim staništima ispucano je više od 80 tona otrovnog metala. Zabrana će spasiti ptice, ali i zdravlje ljudi koji konzumiraju olovom otrovano meso divljači.
"Brojne organizacije civilnog društva, pa tako i Biom, već godinama ukazuju na rizike povezane s olovnom sačmom i lobiraju za zabranu njenog korištenja u močvarnim staništima. Važno je napomenuti da je u hrvatskom zakonodavstvu već otprije zabranjen odstrjel pernate divljači u močvarnim staništima uporabom naboja s olovnom sačmom, no ta zabrana, nažalost, nikad nije zaživjela u praksi. Ostaje nada da će europsko zakonodavstvo napokon osigurati provedbu te važne mjere kojom se štite jedna od najosjetljivijih i najugroženijih staništa na svijetu", izjavila je Željka Rajković, izvršna direktorica Udruge BIOM.
Ekovjesnik