Samo pet zemalja kontrolira više od 70 % preostale divljine
Potrebno je zaustaviti nestanak preostalih netaknutih ekosustava na Zemlji
Sto godina ranije, samo se 15 % Zemljine površine koristilo u svrhu poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a danas je više od 77 % zemljišta (isključujući Antarktiku) i 87 % oceanske površine promijenjeno izravnim učincima ljudskih aktivnosti, na što upućuje novoobjavljena globalna geografska karta „netaknutih“ ekosustava.
Nastavak sage o gubitku životinjskih populacija
Prošli tjedan započeli smo s uznemirujućim vijestima iz Izvještaja o stanju planeta 2018. Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF), prema kojem je čovječanstvo u razdoblju između 1970. i 2014. godine izbrisalo čak 60 % populacija divljih životinja, uključujući mnogobrojne vrste riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova.
Nedugo nakon WWF-ove objave navedenog Izvještaja, skupina znanstvenika s australskog Sveučilišta u Queenslandu je u suradnji s Društvom za očuvanje divljine (eng. Wildlife Conservation Society, WCS) objavila zapanjujuću kartu koja pokazuje da je svega pet svjetskih zemalja dom više od 70 posto posljednjih netaknutih područja svjetske divljine.
Znanstvenici su tako u nizu provedenih studija tijekom dvije godine otkrili da je više od 77 % Zemlje, isključujući Antarktiku i 87 % oceana, na neki način izmijenjeno ljudskom aktivnošću. Sumarni nalazi provedenih istraživanja objavljeni su 31. listopada u časopisu Nature, a u njima se navodi da 20 zemalja sadrži 94 % preostale divljine svijeta (isključujući otvoreno more i Antarktiku).
Izvor: nature.com
Više od 70 % preostale divljine kontrolira samo pet svjetskih zemalja – Rusija, Kanada, Australija, SAD i Brazil.
Izvor: nature.com
Kako bi se zaštitila preostala divljina, znanstvenici pozivaju međunarodnu zajednicu da na 14. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti (COP14), koja će se održati od 17. do 29. studenoga 2018. u egipatskom Sharm-el-Sheikhu, razmotri navedenu problematiku.
„Pozivamo sudionike Konferencije da usvoje mandatne ciljeve za očuvanje divljine“, upozoravaju autori. „Po našem mišljenju, ostvarivi cilj odnosio bi se na definiranje i očuvanje 100 % svih preostalih netaknutih ekosustava.“
Međutim, znanstveni poziv na hitno međunarodno djelovanje dolazi u vrlo nestabilno političko vrijeme za mnoge zemlje koje su odgovorne za preostali svijet divljih životinja. Tako su primjerice brazilske šume Amazone ugrožene planom novoizabranog brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa da posiječe bogatstvo amazonske kišne šume, a sve u svrhu stvaranja više prostora za širenje poljoprivrednih i rudarskih djelatnosti. Više o novoj okolišnoj politici brazilskog predsjednika možete pročitati na OVDJE.
Posljednji poziv za spas preostalih vrsta
Vrlo je bitno zaštiti preostala područja netaknutih ekosustava, budući da predstavljaju temelj biološke raznolikosti te su dom raznih autohtonih zajednica, a također i važna skladišta ugljika koja djeluju na ublažavanje klimatskih promjena.
„Već smo puno toga izgubili“, rekao je John Robinson, izvršni potpredsjednik WCS-a za globalno očuvanje. „Moramo razmotriti sve mogućnosti kako bi što prije djelovali i spasili preostali divlji svijet prije no što zauvijek nestane.“
Klara Perović / Ekovjesnik