Nakon putovanja iz središnje Afrike, dugog više od 6000 kilometara, bregunice su se vratile na obale rijeke Drave. Kolonija na lokalitetu Libanovec (Lubenovec) kraj Đelekovca porasla je u 2025. godini na rekordnih 1800 gnijezdećih parova – gotovo 700 više nego 2018. godine, kada je zabilježeno 1100 parova.

Primjenom pasivne građanske znanosti, istraživanje Španjolskog oceanografskog instituta (IEO-CSIC) identificiralo je 487 volonterskih akcija čišćenja plaža u 2024. godini, pri čemu njih 94 % nije bilo evidentirano u službenim evidencijama.

U uvali Rasohatica na otoku Korčuli u petak, 17. travnja, održana je ekološka akcija čišćenja povodom Dana planeta Zemlje, koji se svake godine obilježava 22. travnja. Akcija je provedena kao doprinos globalnim naporima zaštite okoliša te poticanju odgovornog odnosa prema prirodi i moru.

U ožujku 2026. zabilježena je dosad druga najviša globalna temperatura površine mora, nakon one iz ožujka 2024., što odražava vjerojatan prijelaz prema uvjetima El Niña, navodi u najnovijem klimatskom biltenu Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Društvo istraživača mora 20000 milja i Centar za mlade Zadar povodom Dana planeta Zemlje organiziraju okrugli stol pod nazivom „Slane močvare i plavi ugljik“.

Uoči Eurosonga 2026. Beč vizualno unapređuje svoje fontane s pitkom vodom. Ukupno dvanaest Brunnhildi bit će uređeno u skladu s vizualnim identitetom ESC-a. Time ne bi trebale samo privlačiti pozornost, nego i opskrbljivati građane i posjetitelje besplatnom pitkom vodom na frekventnim lokacijama poput prostora ispred Gradske vijećnice, oko dvorane Wiener Stadthalle i u središtu grada, na Grabenu.

„Dani slatkih voda Mediterana“ održat će se od 16. do 18. travnja 2026. godine u Stonu, u sklopu projekta „Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – LIFE for Mauremys“.

Morske struje predstavljaju glavni pokretač raspodjele topline i hladnoće na našem planetu te imaju ključnu ulogu u regulaciji klime. Razumijevanje čimbenika koji određuju njihovu dinamiku stoga je od presudne važnosti, ne samo za Sredozemlje nego i na globalnoj razini.

Projekt LIFE ALEXANDRO trajat će pet godina (2026.-2031.), a njegov primarni cilj je zaštita morskog kulika u Hrvatskoj i Italiji te očuvanje staništa u kojima se ova vrsta razmnožava. Gnijezdeću populaciju morskog kulika 2004. godine u Italiji je činilo oko 1300 parova, a 2023. taj se broj smanjio na 500, ponajprije zbog turističkog pritiska i gubitka staništa.

Europski parlament dao je zeleno svjetlo novim mjerama za smanjenje onečišćenja podzemnih i površinskih voda te poboljšanje standarda kvalitete vode u EU-u.