Je li Macron donio povijesnu odluku o zatvaranju nuklearnih reaktora?
Budućnost (francuske) nuklearne energije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je zatvaranje 14 nuklearnih reaktora te se ujedno odbio izjasniti o održivosti napredne tehnologije nuklearnih reaktora treće generacije
75 % električne energije proizvodi se u nuklearkama
Stavovi francuskih političara o nuklearnoj energiji bili su često vrlo promjenjivi, stoji u jučerašnjem izdanju dnevnika L'Obs. Naime, potreba „evolucije“ francuskog modela proizvodnje električne energije naglašava se već dugi niz godina te se pokušava odrediti njegov novi smjer u budućnosti. Međutim, od dosadašnjih se političkih obećanja gotovo ništa nije ostvarilo, osim sada već izvjesnog zatvaranja dva najstarija nuklearna reaktora i to ona u Fessenheimu (Haut-Rhin) na sjeveroistoku zemlje.
Postavlja se pitanje što će se dogoditi s drugim reaktorima, uključujući one koji su aktivni već gotovo 40 godina i za koje postoji zabrinutost zbog sigurnosti njihovog rada. Do sada su predstavnici francuske izvršne vlasti po pitanju zatvaranja nuklearki bili vrlo oprezni, s izuzetkom bivšeg ministra ekologije, održivog razvoja i energije Nicolasa Hulota, koji je prošlog ljeta iznenadno najavio zatvaranje i do 17 reaktora.
Nakon Hulotove ostavke krajem kolovoza ove godine smatralo se kako će se donošenje odluke o zatvaranju francuskih nuklearnih elektrana odgoditi na neodređeno vrijeme, no Emmanuel Macron je svojom jučerašnjom izjavom priredio pravo iznenađenje najavivši zatvaranje 14 nuklearnih reaktora u nekoliko faza.
Prema Macronovoj najavi, 14 od ukupno 58 nuklearnih reaktora bit će zatvoreno do 2035. godine. Najprije će se zatvoriti dva nuklearna reaktora u Fessenheimu, a preostalih 12 u razdoblju od 2025.-2035. godine, od kojih četiri do šest do 2030. godine. To je svakako manje od 17 reaktora prema prošlogodišnjoj Hulotovoj najavi, pogotovo jer su svi trebali biti zatvoreni do 2025. godine. No, Macronovo obećanje ipak ima dakako veću težinu i obvezuje puno više od obećanja jednog ministra, čak i tako popularnog kao što je bio Nicolas Hulot.
Ima li EPR budućnost?
Macronovi kritičari podsjećaju kako je prema ranijem zakonu o energetskoj tranziciji, koji je donijela vlada socijalista Françoisa Hollandea, planirano smanjenje udjela nuklearne energije sa 75 na 50 % i to do 2025. godine, čime će Francuska sa zatvaranjem nuklearki kasniti punih deset godina. Macron je tijekom svoje predizborne kampanje govorio kako će poštovati to obećanje, no od toga je ipak odustao i razljutio mnoge aktiviste i protivnike nuklearne energije.
Također, ističe se kako će 2035. godine i dalje biti aktivna čak 44 nuklearna reaktora. Mnogi od njih bit će stari četrdeset godina, a sigurnost njihovog rada upitna. U konačnici, postavlja se pitanje koliko će njihovo održavanje, a naposljetku i demontaža, stajati francuske porezne obveznike.
Ipak treba naglasiti jednu činjenicu. Francuska nema u planu gradnju novih nuklearnih elektrana, osim one u Flamanvilleu čija izgradnja traje već godinama te je daleko izvan početnog proračuna, a jučer se predsjednik Macron odbio izjasniti o budućnosti EPR-a (Europski napredni tlačni reaktor - European Pressurized Reactor) i održivosti ove tehnologije. To se smatra pravim udarcem i upozorenjem za francusko ministarstvo gospodarstva i financija te energetsku kompaniju Électricité de France (EDF), koji su očekivali da šef države snažno podupire ono što EDF smatra budućnošću sektora.
Je li neizjašnjavanjem o održivosti EPR-a Macron možda na implicitan način želio poručiti kako nuklearna energija nema budućnost? Ili je to možda priznanje da je cijeli sektor nuklearne energije zaglavio u slijepoj ulici?
S.F. | Ekovjesnik