Pčelinjim opekama do zaštite urbane bioraznolikosti

Osmišljavanje proizvoda na način koji bi i priroda odabrala

Dizajn Bee Brick ili pčelinje opeke elegantan je pokušaj oživljavanja urbane bioraznolikosti i predstavlja idealno mjesto za nastanjivanje pčela samica koje se vrlo lako može koristiti u vrtu ili kao dio zidne konstrukcije.

Bee Brick - elegantan način spašavanja pčelinjih vrsta

Ovu zanimljivu opeku dizajnirala je obiteljska tvrtka Green&Blue iz jugozapadne Engleske, inače poznata po proizvodnji održivih proizvoda. Dvije trećine Bee Bricka ili pčelinje opeke izrađene su od otpadnih materijala lokalne glinene industrije. Ovakva opeka može se vrlo lako ugraditi u bilo koju ciglenu konstrukciju ili se samostalno koristiti u vrtu.

Samo u Velikoj Britaniji postoji gotovo 300 vrsta pčela, a više od 90 posto su solitarne pčele (samice ili divlje pčele). Radi se o inače bezopasnoj vrsti pčela koja ima ključnu ulogu u procesu oprašivanja kojim se osigurava raznolikost i obilje biljaka na nekom području.

Pčele samice suočavaju se s velikim padom populacije zbog povećane urbanizacije, vrtlarstva i uporabe kemikalija u poljoprivredi. Novi prostorni i tehnološki razvoji doveli su do gubitaka mnogih zelenih površina koje su služile kao prirodno stanište širokom rasponu divljih životinja, uključujući i pčele samice.

Već smo dosta puta na našem portalu pisali o važnosti pčela u ekosustavu – bez pčela nema oprašivanja biljaka, nema plodova, nema hrane za nas i životinjski svijet, a nije naodmet još jednom ponoviti izreku velikog genija i znanstvenika Alberta Einsteina: „Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života.“

Smanjenje pčelinjih vrsta ima drastičan utjecaj na sigurnost hrane. U isto vrijeme, skupo umjetno oprašivanje jedina je alternativa, a u određenim dijelovima svijeta ljudski oprašivači i pčele roboti zamijenili su prirodnu ulogu pčela i postali dijelom još jedne kapitalističke industrije stvorene na štetu okoliša.

Izrada ovakvih proizvoda, poput Bee Bricka, pruža savršenu priliku za sprječavanje potencijalne katastrofe, a koristi poput povećane urbane bioraznolikosti i minimalnih troškova trebali bi ih učiniti bitnim dijelom razvoja svih novih urbanih sredina.

Klara Perović / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Bečka luka je dom za gotovo 800.000 pčela

Luka Beč (Hafen Wien) je još jedna od tvrtki u sastavu Bečkog holdinga koja se u svom poslovanju usredotočuje na održivost i zaštitu okoliša. Osim što raspolaže s dva fotonaponska sustava i kontejnerskim terminalom WienCont, koji se opskrbljuje 100-postotnom zelenom energijom, Luka Beč također podržava gradski pčelarski projekt i svoj prostor ustupa lokalnim pčelarskim udrugama.

GigaBEEtan projekt za gigaBEEtne pčele

Pčele koje posjećuju florom bogati zagrebački Botanički vrt moći će se tamo i privremeno nastaniti zahvaljujući hotelu za pčele koji je u okviru svojeg projekta GigaBEEtno postavila tvrtka A1 Hrvatska. Riječ je o trećem u nizu hotela za solitarne pčele koje zbog ljudske aktivnosti gube svoja prirodna staništa u gradovima, što utječe na čitav ekosustav u kojem su pčele zbog oprašivanja biljaka ključan faktor.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER