Urbana priroda doprinosi kvaliteti života u gradovima

Dobri primjeri poboljšanja urbanog okruženja

Dana 23. ožujka 2019. na pariškom Trgu Bastilje simbolično je posađeno 15-tisućito stablo u mandatu aktualne pariške gradonačelnice Anne Hidalgo! Do 2020. godine planira se sadnja još dodatnih 5.000 stabala, čime će Hidalgo ispuniti svoje predizborno obećanje. Za naše prilike prilično neuobičajeno poštovanje birača, zar ne?

Treba svakako spomenuti i ozelenjavanje pariških krovova, uređenje urbanih farmi, kilometre novih pješačkih staza, tramvajskih pruga i biciklističkih staza, zatvaranje frekventnih prometnica i njihovo pretvaranje u pješačke zone, kao i druge mjere koje se u Parizu provode s ciljem poboljšanja kvalitete zraka i ograničenja emisija štetnih čestica i plinova uzrokovanih automobilskim prometom.

Nismo sigurni da se ovakvim ili sličnim aktivnostima mogu pohvaliti lokalni gradonačelnici i načelnici, a u našim su medijima češće „negativne vijesti“ koje nas samo potiču na „malodušnost“, a među njima i one o nestajanju hrvatskih šuma i trupcima punim vagonima koji napuštaju zemlju. Baš nekako kao i njeno stanovništvo.

Za razliku od naših (ne)prilika, europski gradovi daju nam cijelo mnoštvo dobrih primjera poboljšanja urbanog okruženja s ciljem unapređenja fizičkog i mentalnog zdravlja svojih građana o kojima često pišemo na Ekovjesniku. Bilo da je riječ o uređenju novih i proširenju postojećih gradskih zelenih površina, pješačkih i biciklističkih staza, poticanju bioraznolikosti, raznih oblika eko-mobilnosti ili provođenju raznih mjera zaštite zdravlja, gradsko stanovništvo u aktualnim uvjetima klimatskih promjena ima pravo, a gradske uprave dužnost osiguranja ekološki kvalitetnog urbanog okoliša.

Stoga u nastavku navodimo dva primjera kako i zapušteni, napušteni ili neiskorišteni dijelovi grada i prometne infrastrukture mogu postati prave zelene oaze namijenjene za šetnju, opuštanje i rekreaciju građana, ponekad i uz neznatna ulaganja. I da, primjeri su ponovno iz Pariza.

Nedavno je za šetače i rekreativce otvoren i novi dio Malog pojasa površine od 5.000 četvornih metara, koji se proteže duž smjera stare željezničke pruge između ulica Ménilmontant i Couronnes u 20. pariškom okrugu / Foto: Le Parisien / J.D.

Mali pojas je najbolje čuvana zelena tajna grada

Pariški Mali pojas ili la Petite Ceinture je nekadašnja željeznička pruga koja je okruživala Pariz unutar bulevara des Maréchaux, a ne koristi se još od 1934. godine. Staze duž ove stare željezničke pruge sada su pravo utočište biološke raznolikosti s više od 200 vrsta biljaka i 70 životinjskih vrsta. Prvi dio ovih staza otvoren je za javnost još 2007. godine i to u 16. pariškom okrugu, a prostor površine 1.500 m² dostupan je svim građanima, uključujući i osobe s invaliditetom koje ovdje mogu iznajmiti invalidska kolica prilagođena za ovakav teren.

Ova zelena šetnica kroz francusku metropolu jedna je od njenih najboljih tajni, a predstavlja nepoznanicu i velikom broju Parižanki i Parižana. Dio Malog pojasa u 12. okrugu, sa stazom dugom 200 metara i bujnim zelenilom, nalazi se na adresi 21 Rue Rottembourg. Godine 2013. dio Malog pojasa sa stazom dužine 1,5 kilometra otvoren je za javnost i u 15. pariškom okrugu, a u rujnu 2015. i dio staze u 13. okrugu koji vodi od vrta Charles Trenet do vrta Moulin de la Pointe.

Nedavno je za šetače i rekreativce otvorena i nova zelena površina od 5.000 četvornih metara, koja se proteže duž smjera stare željezničke pruge između ulica Ménilmontant i Couronnes u 20. pariškom okrugu. Taj prostor, omeđen s dva tunela koja su zatvorena za javnost, neslužbeno se koristi od mjeseca studenog prošle godine, a sada je i službeno dostupan svakog dana u uobičajenim satima za pariške javne zelene površine.

Građanima je na raspolaganju velika drvena platforma sa sjedalima, dok se u nastavku proteže staza namijenjena šetačima, kao i osobama sa smanjenom pokretljivošću. Stanovništvo ovog dijela grada je prostor prihvatilo s velikim oduševljenjem jer se tu mogu šetati i rekreirati, a podoban je i za djecu. „Dugo smo zaprimali pritužbe lokalnog stanovništva zbog nesigurnosti ovog prostora, kao i zbog gomilanja otpada, buke“, izjavila je gradonačelnica 20. pariškog okruga Frédérique Calandra.

Sljedeći dio Malog pojasa koji će se za javnost otvoriti do ljeta 2020. je 6,5 novih kilometara staza u više dijelova grada, čime će ukupna dužina uređenih staza duž ove stare napuštene željezničke pruge doseći 10 km.

„Pri uređenju novih staza duž Malog pojasa svaki put biramo njegove dijelove koji će na najbolji način doprinijeti poboljšanju kvalitete života određenog dijela grada i poticati biološku raznolikost“, naglasila je zamjenica pariške gradonačelnice Pénélope Komitès.

Pod nadzemnim dijelom pariškog metroa kreće uređenje zelene površine i vrta koji će imati edukativnu namjenu / Izvor: Grad Pariz

Vrtovi ispod vijadukata pariškog metroa

Šetalište Barbès­-Chapelle-Stalingrad, koje se proteže duž nadzemnog dijela linije 2 pariške podzemne željeznice, uskoro će biti bogatije za vrt površine 700 m2 koji će imati i svoju edukativnu namjenu. Urbana poljoprivreda se već proširila pariškim krovovima, a gradska uprava sada želi ozeleniti i površine prekrivene asfaltom.

Projekt Le projet des Fermiers généreux (Velikodušni poljoprivrednici) predstavlja partnerstvo tri tvrtke koje je podržala udruga Vergers urbains, a nedavno je pobijedio na gradskom natječaju kojim se ovim neiskorištenim prostorima planira dati nova namjena.  

Izvor: parisculteurs.paris

Na površini od 700 m2, u prostoru omeđenom vijaduktima, ova će gradska šetnica krajem lipnja postati novi urbani vrt s povrtnjakom, rasadnikom, staklenikom, aromatičnim vrtom, kao i prostorom za edukaciju i druženje. Pješaci će se moći kretati vijugavim putem između povrća i aromatičnog bilja te u prolazu naučiti nešto u njihovom uzgoju.

U blizini ovog povrtnjaka bit će postavljene i dvije kućice, svaka veličine 29 m2, u kojima će svi zainteresirani moći posuditi vrtni alat i sjemenje, no isto tako planira se kušanje jela pripremljenih od lokalno uzgojene hrane te izložbeni prostor.

„Ideja je zapravo stvoriti prostor za lokalne stanovnike“, objašnjava Sébastien Goelzer, suosnivač udruge Vergers urbains. „Oni, na primjer, mogu doći po sjemenje, alat i savjet, a zatim stvoriti vlastiti zajednički vrt ispred svoje zgrade. Također mogu uzgajati svoje voće i povrće u ovom vrtu koji će za posjetitelje biti otvoren svaki dan.“

„Ovim projektom za susjedstvo i sve stanovnike Pariza stvaramo mjesto susreta, edukacije i dijeljenja iskustava“, izjavila je Pénélope Komitès. „Projekt također ilustrira kako urbana poljoprivreda može biti oruđe u službi jačanja društvenih veza.“

Radovi na uređenju vrta su već započeli, a gradska uprava je pokrenula i natječaj za postavljanje tri kioska namijenjenih prodaji ekoloških proizvoda ili iznajmljivanju bicikala, čije se otvaranje očekuje već u srpnju ove godine.

Lokalna tržnica u Barbèsu, također smještena duž smjera šetališta, bit će obnovljena i dodatno opremljena novim prostorom za druženje i organizaciju kulturnih i sportskih aktivnosti.

Pariškoj gradskoj upravi očito ne nedostaje dobrih ideja.

  • S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

S više parkova i zelenih površina ova metropola postaje pravi „vrtni grad“!

Prva žena na čelu francuske metropole već je u svom prvom mandatu pokrenula veliku zelenu preobrazbu grada sadnjom 20.000 stabala. Na tome se nije stalo jer je u Parizu od srpnja 2020. dodatno povećan broj njegovih zelenih stanovnika, a ukupno je tijekom prošle sezone sadnje (jesen-zima 2020.) posađeno 15.284 stabala. Ove sezone planira se sadnja više od 20.000 stabala.

Pariz se priprema za najodrživije Olimpijske igre 2024.

Radovi na realizaciji ovog velikog projekta ozelenjavanja središnjeg dijela Pariza započet će krajem 2020. te će se izvoditi tijekom sljedeće tri godine, nakon kojih će se napraviti pauza zbog održavanja Ljetnih olimpijskih igara 2024. Radovi se potom nastavljaju, a konačan završetak uređenja očekuje se do 2030. godine.

Mali pojas je najbolje čuvana zelena tajna grada

Nekadašnja pariška željeznička pruga namijenjena za prijevoz robe i putnika, poznata pod imenom Mali pojas, prestala se koristiti 1934. godine i od tada je prepuštena bujanju divljeg života. Dijelovi stare željeznice postupno se otvaraju za javnost od 2007. godine i danas predstavljaju pravo utočište biološke raznolikosti. Trenutno je za šetače i rekreativce otvoreno nekoliko dionica u ukupnoj dužini od sedam kilometara.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER