Šezdeset posto vrsta ptica potječe iz Australije

Prema najnovijem istraživanju, većina ptičje populacije - ptice vrapčarke, potječe iz Australije

Vrapčarke su s više od 6.000 vrsta najveći red u razredu ptica, a uključuju i poznate ptice poput kardinala, američke grmuše, plave šojke i vrapca. Vrapčarke čine više od 60 % svih pernatih ljepotica poznatih čovječanstvu.

Iako se mnogo toga zna o ptičjem pjevu, ritualima parenja i anatomiji ptica, podrijetlo vrapčarki nije u potpunosti razjašnjeno, a bitno je za određivanje razvoja različitih vrsta ptica, kao i njihovog međusobnog odnosa. Prema najnovijem istraživanju, slatki carić u vašoj kućici za hranjenje ptica ima davno zaboravljenog pretka – Australca starog oko 47 milijuna godina!

Širenje po svijetu

Prethodne hipoteze o evoluciji i raznovrsnosti vrapčarki tvrdile su da one potječu iz Južne Amerike. Sada je u centru promatranja nova slika podrijetla ptica starog svijeta, kao i načina njihove selidbe na koju su utjecali promjena klime, masovno izumiranje ili kolonizacija novih kontinenata.

Istraživači su proveli testiranje genoma koristeći se tehnologijom koja prije 10 godina nije postojala. Analizirali su DNK podatke 137 porodica ptica vrapčarki, a neki od muzejskih uzoraka koje su istraživači koristili stari su i do 100 godina.

„Prethodna su istraživanja promatrala samo jedan ili nekoliko gena“, rekao je Edward Braun, profesor biologije na Sveučilištu Florida. „Ono što ovo istraživanje čini jedinstvenim je, ponajprije, široko uzorkovanje genoma, a potom i široko područje prirode u kojoj smo ulovili većinu glavnih grupa ptica vrapčarki. Treći je faktor integracija fosilnih podataka i biogeografije, zajedno s opsežnim uzorkovanjem genoma.“

Povijesni utjecaji

Koristeći se genomskim podacima, kao i znanjem o promjenjivoj Zemljinoj povijesti kada su kontinenti bili bliži jedni drugima, tim istraživača otkrio je da je povijest bila glavni čimbenik u evoluciji vrapčarki.

„Velik broj ljudi smatrao je da su čimbenici koji su uzrokovali kretanje ptica bili radijacija, povećanje broja i klimatske promjene“, rekla je biologinja Rebecca Kimball. „Dokazali smo kako su male šanse da je to bio razlog.“

Braun tvrdi kako je povijest evolucije ptica vrapčarki, kada su se selile i kada su se počele razlikovati, uvelike oblikovala Zemljina povijest. „One su bile putnici na dijelovima planeta, a povijest planeta odlučila je kada i kamo će se seliti.“

Projekt Open Wings

„Ovo istraživanje ukazuje na veliku važnost muzejskih kolekcija za objašnjenje živog svijeta“, rekao je David Cannatella, direktor programa američke Nacionalne zaklade za znanost. „Integracijom moderne, vrhunske analize vrsta ptica s nasljeđem povijesti prirode, autori su dobili važan uvid u to kako je povijest Zemlje utjecala na raznolikost vrsta i što to znači za budući život na Zemlji.“

Nizanje genoma prvi je rad koji će doprinijeti projektu Open Wings, koji Nacionalna zaklada za znanost financira radi razumijevanja povijesti evolucije svih 10.560 imenovanih vrsta ptica, a Braun i Kimball su ravnatelji ovog projekta.

„Ovim projektom se nadamo da ćemo uspjeti obuhvatiti sve vrste ptica, što predstavlja velik potencijal za buduća istraživanja“, rekao je Braun. „Potrebna nam je široka slika prije fokusiranja na svaku pojedinu grupu ptica.“

Ovo istraživanje bit će objavljeno u zborniku Proceedings of the National Academy of Sciences, a financira ga Nacionalna zaklada za znanost (NSF).

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Evolucija: Početak razvoja života na Zemlji bez socijalnog distanciranja!

Međunarodni tim znanstvenika predvođen evolucijskim genetičarem prof. dr. Tomislavom Domazetom-Lošom s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) otkrio je da se bakterijski biofilmovi ponašaju poput embrija. Ovo istraživanje baca sasvim novo svjetlo na dosadašnje spoznaje o prvim oblicima života na Zemlji. Rezultati istraživanja objavljeni su u uglednom znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution.

Kako ekstremno vrijeme utječe na ptice?

Ekstremni vremenski događaji poput toplinskih valova i dugih sušnih razdoblja utječu na prisutnost određenih vrsta ptica što nam potvrđuje nedavno istraživanje američkih znanstvenika o kojem je izvijestila NASA.

HrZZ raspisala natječaj za istraživanja na temu koronavirusa

Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) raspisala je natječaj vrijedan 14 milijuna kuna kojim se financiraju istraživanja o zaraznim bolestima uzrokovanim koronavirusima te istraživanja koja istražuju društvene aspekte pandemije i njezin učinak na obrazovni sustav.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER