Pčele baš kao i ljudi mogu biti ljevaci i dešnjaci

Lijevo ili desno

Istraživači na Sveučilištu u Queenslandu u Australiji dokazali su da pčele mogu imati izraženu preferenciju kretanja lijevo ili desno, kao i da mogu razlikovati manje otvore i prolaze od većih, birajući veće i potencijalno manje opasne za siguran let. Ovo istraživanje moglo bi pomoći u razvijanju sustava za upravljanje bespilotnim letjelicama i dronovima.

Istraživanje objavljeno u časopisu PLOS One otkriva kako pčele mogu birati lijevu ili desnu stranu. To svojstvo ih čini učinkovitijima i pomaže im pri savladavanju prepreka tijekom leta.

 

Za razliku od ljudi, pčele ipak nisu isključivo „ljevoruke“ ili „desnoruke“ i prema ovom istraživanju najveći broj pčela ne favorizira jednu od te dvije mogućnosti. No ipak, čini se kako bi njihov manji broj u jednakom omjeru mogao birati lijevu ili desnu stranu, dok neke pčele uopće nemaju izraženu preferenciju.

 

Istraživači na Sveučilištu u Queenslandu u Australiji uspjeli su dokazati da pčele mogu imati izraženu preferenciju kretanja lijevo ili desno, kao i da mogu razlikovati manje otvore i prolaze od većih, birajući veće i potencijalno manje opasne za siguran let.

„Neke pčele pokazuju snažnu lijevu, a ostale desnu pristranost, dok druge slabu ili nikakvu“, objasnio je biolog Mandyam Srinivasan.

Da bi se utvrdila tendencija korištenja desne ili lijeve strane, tim znanstvenika pratio je 102 pčele obilježene različitim bojama kako bi ih se lakše razlikovalo. Pčele su usmjerene u tunel dužine 120 centimetara s hranilicom na kraju i preprekom u sredini koja se sastojala od dva otvora različitih dimenzija.

Kada je jedan otvor bio dvostruko veći od ostalih, 80 posto pčela odabralo je prolazak kroz veći otvor. Ponašanje im je bilo još zanimljivije kada su otvori bili istih veličina: oko 55 posto pčela nije pokazivalo sklonost za jedan od ta dva otvora i to tijekom najmanje 10 letova kroz tunel. Od preostalih 45 posto pčela, polovica je preferirala lijevi, a polovica desni otvor.

Kada je dodatno mjereno i vrijeme koje im je potrebno za prolazak kroz tunel s otvorima različitih veličina, pčele su ponovno iznenadile svojim ponašanjem. Ako su preferirale manji otvor, trebalo im je duže vrijeme za odabir između njihove omiljene lijeve ili desne strane i većeg otvora. Isto tako, ako su preferirale prolazak kroz veći otvor, tu su odluku donosile znatno brže.

Ovo svojstvo osim pčela pokazuju i neki drugi insekti, ali i pojedine vrste majmuna i štakori. Bumbari također imaju sklonost lijevog ili desnog (s)kretanja u prirodi, a pojedine vrste skakavaca pokazale su naviku širenja udova pri kretanju po neravnim površinama.

Istraživači Sveučilišta u Queenslandu vjeruju kako rezultati njihove studje sugeriraju da pčele optimiziraju strategiju letenja

„Razmotrimo pojednostavljeni scenarij prema kojem se skupina pčela suočava s izborom prolaska kroz dvije praznine u grmu ili krošnji stabla“, obrazlažu istraživači. „Bilo bi štetno da sve pčele lete isključivo lijevom stranom i biraju samo lijevi prolaz, jer bi se na taj način međusobno blokirale i usporavale, pa eventualno i ugrozile cijeli roj.“

Također, potpuni izostanak preferencije pri izboru lijevog ili desnog prolaza bio bi ponovno poguban, jer uz dva prolaza nejednakih veličina sve bi pčele pokušale letjeti kroz širi otvor, čime bi se ponovno stvorio zastoj i ugrozilo kretanje.

U svojim prethodim istraživanjima Mandyam Srinivasan je došao i do zaključka zašto se ptice u jatu ne sudaraju tijekom leta – jednostavno se drže desne strane i međusobno se uspijevaju izbjeći. Ovo istraživanje moglo bi se primjerice koristiti za razvoj protusudarnih navigacijskih sustava za zrakoplove.

Srinivasanovo novo istraživanje s pčelama, s druge strane, moglo bi pomoći u razvijanju sustava za upravljanje bespilotnim letjelicama i dronovima.

R.I. - za više fotografija autora Borisa Smokrovića posjetite Unsplash

VEZANE VIJESTI

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

U Petrinji promovirani prvi polaznici edukacije za programiranje i upravljanje dronovima

U organizaciji Grada Petrinje i Petrinjske razvojne agencije – PETRA, u ponedjeljak 6. studenog u Sportskoj dvorani OŠ „Mate Lovraka“ u Petrinji održana je promocija završnih projekata prve generacije polaznika Drone-IN Centra za inovacije i umjetnu inteligenciju Petrinja. Tom prilikom polaznicima su dodijeljena uvjerenja i certifikati za udaljene pilote.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER