Ako Zeleni novi dogovor uspije u New Yorku, može uspjeti svugdje!
New York svojim Zelenim novim dogovorom pokreće zabranu energetski neučinkovitih staklenih nebodera
Grad u kojem su sagrađeni neki od najviših svjetskih tornjeva spreman je na veliku promjenu! Gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio novim zakonom planira zabraniti gradnju „prljavih“ visokih tornjeva od stakla i čelika. Zeleni novi dogovor grada New Yorka predstavlja samo dio šire strategije OneNYC 2050 kojom se ovaj veliki grad odlučio suprotstaviti klimatskoj krizi i njenim katastrofalnim posljedicama.
„Uvest ćemo zakon o zabrani gradnje nebodera od stakla i čelika koji su znatno pridonijeli globalnom zatopljenju“, rekao je njujorški gradonačelnik Bill de Blasio na Dan planeta Zemlje. „Za njih više ne bi trebalo biti mjesta u našem gradu ili na našem planetu.“
De Blasio je ovu vijest objavio kao dio Zelenog novog dogovora grada New Yorka (NYC's Green New Deal), pokrenutog na konferenciji za novinare koju je održao dana 22. travnja u parku Hunter's Point South Park, uređenom na još donedavno zapuštenoj industrijskoj površini veličine 4,4 hektara koja se proteže uz obale rijeke East River na Long Islandu.
Zgrade su najveći uzročnik stakleničkih plinova
Inicijativa vrijedna 14 milijardi dolara predstavlja dio njujorške strategije OneNYC 2050 usklađene s ciljevima Pariškog sporazuma, međunarodnog sporazuma o klimatskim promjenama iz kojeg je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje SAD-a još 2017. godine.
Visoki njujorški tornjevi najveći su onečišćivači i smatra se kako uzrokuju čak 70 % emisija ugljičnog dioksida. Često energetski neučinkoviti, visoki njujorški tornjevi zahtijevaju veliku količinu energije, što se nikako ne uklapa u gradonačelnikov ambiciozan plan smanjenja emisija u New Yorku za 30 posto do 2030. godine.
„Najveći uzročnik emisija stakleničkih plinova u ovom gradu su zgrade“, rekao je Blasio. „Mnogi okrivljuju automobile, no glavni krivac ipak su zgrade.“
Zajedno sa zabranom gradnje visokih energetski neučinkovitih staklenih tornjeva, de Blasio je također najavio obvezu koja će sve vlasnike nekretnina i stanodavce natjerati na primjenu visokih standarda energetske učinkovitosti za postojeće zgrade, koje ostvaruju gotovo trećinu svih emisija stakleničkih plinova. Smatra se, naime, kako bi se njihovom energetskom obnovom emisije stakleničkih plinova mogle smanjiti za 40 posto do 2030. i 80 posto do 2050. godine.
Vlasnici nekretnina će nove mjere morati provesti do 2024. godine, a u protivnom će se kazniti novčanom kaznom u iznosu i do milijun dolara godišnje.
Prvi veliki grad koji postavlja visoke standarde energetske učinkovitosti
„Jedna od naših najvažnijih odluka je ta što se po prvi put na našem planetu u jednom velikom gradu uvodi obveza provođenja strogih mjera energetske učinkovitosti. Zgrade moraju prestati biti najveći emiteri opasnih stakleničkih plinova“, rekao je gradonačelnik de Blasio. „Naše zgrade moraju biti dio rješenja, a ne dio problema. Novim zakonom ćemo omogućiti da zgrade budu na strani ljudi, a ne protiv njih.“
Novi stakleni tornjevi će se i dalje moći graditi, ali se moraju uskladiti s istim ciljevima energetske učinkovitosti.
„Ako neka tvrtka želi izgraditi visoki neboder, može pritom koristiti i mnogo stakla, no jedino ukoliko raspolaže svim potrebnim za smanjenje emisija“, dodao je gradonačelnik de Blasio. „No, gradnja 'spomenika' pojedincima koji su naškodili našem gradu i zemlji te ugrozili našu budućnost u New Yorku više neće biti dopuštena.“
Smanjenje korištenja fosilnih goriva
Najava njujorškog gradonačelnika na sam Dan planeta Zemlje, uslijedila je samo četiri dana nakon usvajanja novog gradskog Zakona o mobilizaciji klime (Climate Mobilization Act) dana 18. travnja. Ovaj zakon ključan za borbu protiv klimatskih promjena obuhvaća niz prijedloga za smanjenje emisija ugljika i ublažavanje globalnog zatopljenja, a pomoći će pri provođenju Zelenog novog dogovora grada New Yorka.
Ovim se zakonom od zgrada čija je površina veća od 2.300 četvornih metara zahtijeva smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. godine i više od 80 % do 2050. godine, zbog čega se naziva „najambicioznijim zakonom o energetskoj učinkovitosti u zemlji.“ Zakonom se također na određenim visokim zgradama zahtijevaju zeleni krovovi i utvrđuju zahtjevi za manje zgrade, određuje se mehanizam financiranja čiste energije za vlasnike komercijalnih nekretnina (PACE), pojednostavljuje se primjena i postupak postavljanja solarnih panela i vjetroagregata diljem grada te pomaže pri zatvaranju 24 plinskih elektrana i njihovom zamjenom obnovljivim izvorima energije te širokom primjenom skladištenja energije.
Zeleni novi dogovor podrazumijeva i smanjenje upotrebe fosilnih goriva u korist obnovljivih izvora energije, a gradonačelnik de Blasio planira koristiti i energiju iz kanadskih hidroelektrana s nultom emisijom iz Quebeca.
„Naš grad ne mora dobivati električnu energiju iz fosilnih goriva, ona mogu ostati u zemlji gdje i pripadaju“, kazao je de Blasio i potvrdio raniju najavu tužbe pet velikih naftnih kompanija kako bi „im naplatio nepopravljivu štetu koju su nanijeli gradu.“
Foto: CECHR / Twitter
Širi napori u borbi protiv klimatskih promjena
Ova je najava uslijedila ubrzo nakon što je gradonačelnik de Blasio objavio prijedlog obnove klimatski ranjive obale Donjeg Manhattana kako bi bila otpornija na porast razine mora.
New York svojim smionim Zelenim novim dogovorom otvara put i drugim američkim gradovima koji se nužno trebaju boriti protiv sve izraženije klimatske krize, nakon niza razornih i nepredvidivih vremenskih događaja koji su se dogodili u SAD-u u posljednjih nekoliko godina.
Gradonačelnik Bill de Blasio na ovaj se način stavlja u prvi red protivnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je skeptičnost prema klimatskim promjenama poznata u cijelom svijetu. Njegove nekretnine u New Yorku bit će izravno „pogođene“ novim mjerama energetske učinkovitosti, a posebice Trump Tower koji se često naziva jednom od „najprljavijih zgrada“ u gradu i troši više energije po četvornom metru od 93 % ostalih visokih rezidencijalnih zgrada. Trump Tower nažalost nije jedini jer su za najveći doprinos emisijama stakleničkih plinova krive upravo visoke zgrade s najluksuznijim stanovima – čak 2 % takvih zgrada ostvaruje 30 % ukupnih emisija ugljikovog dioksida.
Arhitektonske tvrtke već poduzimaju korake s ciljem ublažavanja problema globalnog zatopljenja, a brojne građevinske tvrtke koje se bave izgradnjom visokih zgrada u New Yorku odbacuju primjenu staklenih fasade u korist čvrstih i ekoloških materijala.
Tvrtke kao što su Snøhetta, Brooks + Scarpa i Deborah Berke Partners potpisnice su otvorenog pisma upućenog predsjedniku Trumpu kojim se od njega traži da preispita svoje „antiklimatske“ stavove. Američki institut arhitekata (American Institute of Architects – AIA) prošle je godine pokrenuo peticiju protiv Trumpove politike o klimatskim promjenama i pozvao arhitekte da se u realizaciji svojih projekata značajnije pozabave problemom globalnog zatopljenja.
Htio to ili ne, i Donald Trump će morati „pozeleniti“ ili barem njegove njujorške nekretnine.
- S.F. / Ekovjesnik