Između Korzike i Elbe pluta desetak kilometara dug otok plastičnog otpada
Mediteran je od utorka bogatiji za jedan novi otok, no ipak nije riječ o prirodnom fenomenu
Potvrđeno je: Mediteran je bogatiji za jedan novi otok! Međutim, ovaj „otok“ nije rezultat nekog iznenadnog prirodnog fenomena, već ljudskog djelovanja i neodgovornog gospodarenja otpadom. Morske struje donijele su tisuće tona plastičnog otpada koje su formirale novi otok dug desetak kilometara u vodama između Korzike i Elbe.
Za sve su „krive“ morske struje
„Ova pojava nažalost nije nova“, objašnjava François Galgani, voditelj ispostave Francuskog instituta za istraživanje mora IFREMER (L'Institut Français de Recherche pour l'Exploitation de la Mer) u Bastiji na Korzici za radio France Bleu RCFM. „Situacija je kritična i sve češće bilježimo pojave velikih morskih površina prekrivenih plastičnim otpadom. Morske struje na sjeverozapadnom Mediteranu kreću se uz talijansku obalu i sa sobom donose otpad koji se zaustavlja i u većim količinama gomila u toskanskom arhipelagu kraj otoka Elbe. Zbog toga imamo čestu pojavu velike gustoće plastičnog otpada u Korzikanskom kanalu. To se događa najčešće uz nepovoljne vremenske uvjete, primjerice kada puše vjetar sa sjeveroistoka, kada se i na obalama Korzike javljaju velike količine otpada.“
„Plastični 'otok' dug je desetak kilometara, ali za razliku od sličnih otoka plastičnog otpada na Pacifiku ili Atlantiku, gdje struje uzrokuju nakupljanje otpada na istim mjestima, na Mediteranu se pojavljuju zone privremenih nakupina, koje tu ostaju nekoliko dana ili tjedana, najviše dva do tri mjeseca, ali ipak nikada trajnije“, objašnjava Galgani.
„Ako govorimo o ribarskim mrežama i drugom ribarskom otpadu koji se pronalazi u moru, to su predmeti koji su vrlo vrijedni, mogu se popraviti i ponovno koristiti. Nažalost, ovaj se plutajući plastični otpad ne može reciklirati, vrlo je degradiran i sastoji se od puno različitih vrsta plastike, a njegovo zbrinjavanje je vrlo skupo.“ - dodaje François Galgani.
Uginula ženka kita na Siciliji pronađena je 17. svibnja / Fotografija: Giovanni Spinella / La Repubblica
Na jedan kilogram ribe imat ćemo do 2030. jedan kilogram plastičnog otpada
„Postoje mjesta gdje imamo pravu plastičnu juhu“, komentirala je Océane Couturier, zabrinuta članica okolišne udruge Mer et Vivre. „Svi se bojimo kako će se ova plastika nakupiti u ribljim tkivima i pitanje je koliko je uopće zdrava riba koju konzumiramo.“
Vijest su prenijeli svi francuski mediji koji podsjećaju kako je u ožujku ove godine na Filipinima pronađen mrtav kit s 40 kilograma plastike u želucu, a 17. svibnja i kit na plaži između gradova Cefalù i Buonfornello na Siciliji. Kako tvrdi talijanska La Repubblica, ova ženka kita duga šest metara uginula je zbog gutanja velike količine plastike, a Greenpeace navodi kako je u Italiji to peti slučaj u proteklih pet mjeseci.
Iako je Sredozemno more već dugo jedno od najonečišćenijih mora svijeta, ovaj problem bi uskoro mogao postati još veći budući da se omjer ribe i plastike opasno približava izjednačenju. Europski stručnjaci upozorili su prije dvije godine kako bismo do 2030. godine na jedan kilogram ribe mogli imati jedan kilogram plastičnog otpada.
S.F. / Ekovjesnik