Završena konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom
Naglasak ovogodišnje konferencije bio je na kružnom gospodarenju otpadom uz isticanje važnosti komplementarnog djelovanja javnog i privatnog sektora
U Poreču je prošlog tjedna održana trodnevna međunarodna konferencija o ulozi javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom u organizaciji tvrtke Business Media Croatia, izdavača stručnog časopisa Tehnoeko, na kojoj je sudjelovalo preko 250 sudionika iz zemlje i inozemstva.
Analizirajući postojeću legislativu i stanje na terenu sudionici konferencije zaključili su da je potrebno izmijeniti dio Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom koja na neki način penalizira sve one koji su već postigli ciljeve u odvojenom prikupljanju otpadom, ali i uvesti naknadu za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima koja će biti dodatna stimulativna mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Nisu isključili niti energetsku oporabu otpada, odnosno izgradnju energana u sklopu centara za gospodarenje otpadom u kojima bi se mogao zbrinuti ostatni otpad koji se ne može reciklirati. Istaknuto je kako to ne smije biti tabu-tema, već bi o tome struka trebala otvoreno raspravljati te iznositi argumentirane „za“ i „protiv“ stavove.
„Naš zakonodavni okvir kontinuirano treba usklađivati sa standardima propisanim u EU direktivama, međutim, nažalost se događa da se i doneseni propisi u cijelosti ne provode. Od 2013. kada je donesen Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisano je uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada na odlagalištima tzv. landfill tax koja do danas, nije uvedena, a bez koje će biti teško zaokružiti sustav gospodarenja otpadom“, rekao je Tomislav Ćurko, predsjednik Udruženja komunalnog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
„Izbjegavanje primjene potencijalno nepopularnih mjera sigurno neće riješiti nagomilane probleme, nego će samo otežati uspostavu sustava“, rekla je Sonja Polonijo iz Udruge gradova u RH. Kao primjer je istaknula sjevernu Italiju i njemačku pokrajinu Baden-Württemberg koje su u kratko vrijeme povećali stupanj odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i to za 40 %. Polonijo kaže da su sustav uvodili dosljedno, otvoreno su komunicirali s građanima i niti na jednoj razini se nisu ustručavali donositi hrabre političke odluke kada su procijenili da je to potrebno.
„S obzirom da Hrvatskoj vrijeme za postizanje onoga na što se prije desetak godina obvezala uskoro ističe, krajnje je vrijeme za promjenu pristupa ovoj problematici kako bi se kroz blisku i otvorenu komunikaciju i suradnju svih dionika sustava omogućilo daleko brže i kvalitetnije postizanje zacrtanih ciljeva.", izjavila je Sonja Polonijo.
Prema riječima dr.sc. Zlatka Milanovića, gospodarenje otpadom se nametnulo kao najveći ekološki izazov u Hrvatskoj koji treba prioritetno riješiti.
„Zato je ova konferencija odlična prilika da kroz panel rasprave i brojne prezentacije sublimira znanje i praksa koju možemo iskoristiti u cilju uspostave održivog sustava gospodarenja otpadom. Konferencija je međunarodnog karaktera, a u njenom radu, osim domaćih, sudjeluju i stručnjaci i znanstvenici iz drugih europskih zemalja te će se njihova iskustva moći usporediti s rezultatima kružnog gospodarstva u Hrvatskoj.“, objasnio je dr.sc. Milanović.
Tako su iskustva energetske oporabe otpada u Sloveniji i ulogu javnog i privatnog sektora u kružnom gospodarenju otpadom predstavili Sebastijan Zupanc, direktor Zbornice komunalnog gospodarstva GZS i Tanja Bolte iz Ministrstva za okolje in prostor Republike Slovenije. Gradonačelnik Celja Bojan Šrot i Aleksander Mirt, direktor Energetike Celje predstavili su pozitivan ekonomski i ekološki aspekt Toplarne Celje koja je jedini pogon za termičku obradu prethodno obrađenog komunalnog otpada u Sloveniji.
Uz Aleksandra Mirta, celjski gradonačelnik Bojan Šrot prezentirao je rad Toplarne Celje koja je konceptualno integrirana u Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCERO Celje). U njoj se već 11 godina termički obrađuje prethodno obrađeni komunalni otpad. Tijekom tog razdoblja, po navodima Šrota Toplarna je isporučila više od 270.000 MWh toplinske energije i oko 53.000 MWh električne energije. Pritom emisije u okoliš nisu niti jednom prelazile dozvoljene granične vrijednosti.
„Iskorištavanje energije iz otpada predstavlja s jedne strane veliki izazov, posebno u komunikacijskom smislu, no s druge strane je izvor energije koji je djelomično obnovljiv s nekoliko pozitivnih učinaka, kao što je iskorištavanje vlastitih energetskih izvora i smanjenje ovisnosti o uvozu energije“, komentirao je Šrot. Dodao je kako u Europi ima više od 500 postrojenja za spaljivanje otpada, koji se nalaze u nama primjernim gradovima Berlinu, Zürichu, Münchenu, Beču, Oslu, Kopenhagenu, Madridu i dr.
Sudionici su se složili da svaki sustav gospodarenja otpadom ima opravdane troškove te da nema održivosti sustava bez uvažavanja njegove ekonomske komponente. Zato je ciklus kružne ekonomije moguće efikasno zatvoriti samo u win-win kombinaciji javnog i privatnog sektora s tržištem kao krajnjim regulatorom.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš izjavio je kako je važno poticati otvoreni i konstruktivni dijalog te detektirati izazove s kojima se susrećemo jer ćemo samo tako moći transformirati dosadašnje gospodarenje otpadom u održivi sustav.
Na konferenciji se govorilo o ulozi komunikacije koja je važna za uspješnu implementaciju projekata, a posebno onih čija učinkovitost ovisi o promjeni svijesti i prilagodbi ponašanja šire javnosti, pri čemu mediji imaju neizostavnu ulogu.
Održan je i panel na temu Nusproizvodi i ukidanje statusa otpada, a predstavnici komunalnog sektora su tijekom konferencije prezentirali dobre komunalne prakse u gospodarenju otpadom.
U sklopu konferencije organiziran je stručni obilazak Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun prilikom kojeg su se sudionici imali priliku upoznati s radom MBO postrojenja.
Ekovjesnik