„Ex Velesajam“? DAZ uputio otvoreno pismo ministrici kulture
Društvo arhitekata Zagreba poziva ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek na očitovanje vezano uz promjene GUP-a Zagreba
Kako je kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog Velesajma registrirana kao zaštićeno kulturno dobro, oznake Z-2951, čija je „urbanistička matrica izuzetno vrijedan primjer urbanizma sredine 20. stoljeća, unutar koje je izgrađen niz uspješnih arhitektonskih realizacija“, Društvo arhitekata Zagreba zatražilo je očitovanje ministrice kulture vezano uz promjene GUP-a grada Zagreba.
Nakon što su 19. lipnja Društvo arhitekata Zagreba, Hrvatska komora arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uputili otvoreno pismo Gradu Zagrebu povodom Poziva na očitovanje na Nacrt konačnog prijedloga izmjena i dopuna GUP-a Zagreba, istaknuvši kako nije u skladu s demokratskim procedurama javne participacije te se protivi strukovno usvojenim i vrijednim načelima donošenja prostornih planova, Društvo arhitekata Zagreba jučer je o navedenoj tematici zatražilo i očitovanje ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Otvoreno pismo DAZ-a u nastavku prenosimo u cijelosti:
„Poštovana ministrice Obuljen Koržinek,
s obzirom na planove Grada Zagreba u svezi gradnje „Zagrebačkog Manhattana“ ili „Grada u gradu“ te aktualnih izmjena Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba (dalje u tekstu: GUP grada Zagreba), Društvo arhitekata Zagreba ovim otvorenim pismom moli Vaše očitovanje o navedenoj tematici.
Smjer predloženih izmjena GUP-a grada Zagreba možda je najbolje opisao sam gradonačelnik grada Zagreba g. Milan Bandić koji je na konferenciji za novinare 20. ožujka 2019. izjavio da se „ruši Velesajam“ i „ravna sa zemljom“. Kako je kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog velesajma registrirana kao kulturno dobro, oznake Z-2951, za koje je Ministarstvo kulture utvrdilo da je „urbanistička matrica Zagrebačkog velesajma izuzetno vrijedan primjer urbanizma sredine 20. stoljeća, unutar koje je izgrađen niz uspješnih arhitektonskih realizacija“ smatramo potrebnim zamoliti Vas za očitovanje.
Kulturno-povijesnu cjelinu Zagrebačkog velesajma uz vrijedne realizacije hrvatskih arhitekata sačinjavaju i paviljoni: Paviljon SSSR-a (Paviljon 9) arhitekta J. Abramova iz 1956. godine, Kineski paviljon (Paviljon 11) arhitekta Cheng Sung Maoa iz 1957. godine, Talijanski paviljon (Paviljon 15) arhitekata Raffaela Contigianija i Giuseppe Sambita iz 1962. godine, Čehoslovački paviljon (Paviljon 20) arhitekta Josefa Hrubyja iz 1956. godine i paviljon SR Njemačke (Paviljon 8) arhitekta Petera Pixisa iz 1960. godine te paviljon DR Njemačke (Paviljoni 18) arhitekta Richarda Paulicka iz 1957. godine koji predstavljaju spomeničku ili ambijentalnu vrijednost.
U Društvu arhitekata Zagreba smo svjesni potrebe za obnovom i djelomičnom prenamjenom Zagrebačkog velesajama. Ovaj proces je započet, a dijelom i proveden kroz pripremu gradskog projekta Zagrebački velesajam i kroz izrađeni Program gradskog projekta Zagrebački velesajam koji je za Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada izradio Arhitektonski fakultet u Zagrebu 2018. godine. Međutim, gradski projekt Zagrebački velesajam se predloženim izmjenama i dopunama GUP-a grada Zagreba ukida odnosno naziva „ex Velesajmom“, a mišljenja smo kako je i sama procedura izmjena GUP-a Grada Zagreba protivna Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19).
S druge strane željeli bi podsjetiti na pozitivan primjer zaštite i obnove velesajamske baštine u kojem je u dobroj mjeri sudjelovao i grad Zagreb. Radi se o Francuskom paviljonu izgrađenom 1937. godine na starom velesajmu u Savskoj ulici, prema projektu francuskih arhitekata Roberta Camelota, Jacquesa i Paula Herbéa te inženjera Bernarda Lafaillea koji je imao sreću što je sagrađen s druge strane Save pa je sada i očuvan i obnovljen, a sam projekt obnove pozdravljen je od strane Veleposlanstva Francuske Republike u Republici Hrvatskoj.
Ovakav tip obnove uz brigu za očuvanje vlastite arhitektonske baštine pokazuje i odnos poštovanja prema kulturnoj baštini zemlje čiji su arhitekti projektirali paviljon i čije ime on nosi. Time se doprinosi i razvoju međusobnog razumijevanja i međudržavne suradnje promičući vlastitu kulturu i izgradnju pozitivnog imidža Republike Hrvatske i grada Zagreba u svijetu. Imajući u vidu ovu važnu međunarodnu komponentu slobodni smo ovo otvoreno pismo proslijediti na pažnju i veleposlanstvima zemalja čija su arhitekti projektirali, a one, na različite načine sudjelovale u njihovoj izgradnji.“
Otvoreno pismo za Društvo arhitekata Zagreba potpisuje Tihomil Matković, arhitekt i predsjednik DAZ-a.
Kao što je i navedeno, DAZ je ovo otvoreno pismo dostavio i veleposlanstvima Češke, Kine, Njemačke, Rusije, SAD-a i Italije, kao i Goethe-Institutu te Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu.
Dodajmo još kako će se o „Zagrebačkom Manhattanu“ uskoro govoriti i na javnoj tribini u sklopu međunarodne konferencije INURA International Network for Urban Research and Action, koja će se u organizciji Instituta za političku ekologiju i Zelene akcije održati na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 2. srpnja s početkom u 19 sati.
O ovom kontroverznom projektu, koji je izazvao oštru kritiku stručne javnosti, kao i prosvjede građana Zagreba, govorit će domaći i međunarodni stručnjaci i aktivisti:
- Iva Čukić, Ministarstvo prostora, Beograd
- Tihomir Jukić, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Bernard Ivčić, Zelena akcija, Zagreb
- Kate Shaw, Sveučilište u Melbourneu
Tribina će biti na engleskom jeziku, a moderirat će je Iva Marčetić iz Prava na grad i Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju.
Ekovjesnik