MVRDV gradi zelenu zgradu sa živim pročeljima i biljkama u teglama

Integracija prirode u urbanom tkivu gradova

Arhitektonska tvrtka MVRDV nedavno je predstavila nacrt za izgradnju stambene zgrade Green Villa u nizozemskom Sint-Michielsgestelu. Nova zgrada imat će zelena pročelja formirana nizom biljaka u teglama, a gradit će se na južnom rubu grada u suradnji s tvrtkom Van Boven Architecten.

Trokatni stambeni blok Green Villa slijedit će oblik mansardnih krovova susjednih zgrada, a sva njegova pročelja i krov bit će prekriveni nizom velikih tegli ispunjenih raznovrsnim biljkama, grmljem i drvećem. Među odabranim biljnim vrstama svoje su mjesto pronašli grmovi forzicije i jasmina te borovi i breze.

„Naš najnoviji projekt predstavlja nastavak našeg istraživanja zgrada bez fasada i njihovog radikalnog ozelenjavanja“, rekao je arhitekt Winy Maas, osnivač MVRDV-a. „Ideja o uređenju gradskih parkova i zelenih površina iz 1990-ih godina kao novih urbanih zelenih oaza postala je u današnje vrijeme previše ograničena. Potreban nam je radikalan 'zeleni zaron'“, dodao je Maas referirajući se na skori izlazak knjige „Green Dip“ think-tanka The Why Factory.

>>> Pročitajte još >>> Tržnica prekrivena valovitim terasama krovne farme

U knjizi „Green Dip“ bit će riječi o projektu koji su predvođeni Maasom zajedno razvili The Why Factory, Tehničko sveučilište u Sydneyu (UTS) i nizozemsko Tehničko sveučilište Delft (TU Delft). Područje njihovog istraživanja bila je mogućnost bolje i veće integracije prirode i zelenila u urbanom tkivu gradova, odnosno kako bi izgledali gradovi kada bi u potpunosti bili prekriveni zelenilom, kako bi to utjecalo na urbano okruženje i život njegovih građana, ali i koliko bi stajalo njegovo održavanje.

  • Trokatni stambeni blok slijedit će oblik mansardnih krovova susjednih zgrada, a sva njegova pročelja i krov bit će prekriveni nizom velikih tegli ispunjenih raznovrsnim biljkama, grmljem i drvećem / Izvor: Dezeen.com

„Zelenilom bismo trebali također prekriti krovove i pročelja visokih zgrada jer nam biljke i drveće mogu pomoći pri smanjivanju emisija CO2, njima možemo rashladiti naše gradove i poticati biološku raznolikost“, objasnio je Maas.

Mreža biljaka na pročelju nove zgrade Green Villa poslužit će kao „trodimenzionalni arboretum“ i „knjižnica stabala“, a svaka će biljka biti označena pločicom s nazivom i pratećim informacijama.

  • Najnoviji projekt predstavlja nastavak MVRDV-ovog istraživanja zgrada bez fasada i njihovog radikalnog ozelenjavanja / Izvor: Dezeen.com

Posebna pozornost posvetila se sakupljanju kišnice koja će se koristiti za zalijevanje biljaka putem sustava za navodnjavanje čiji će ih senzori, ugrađeni u teglama, održavati zelenim tijekom cijele godine.

„Zelena vila je također moj vrlo osobni projekt, jer sam išao u školu u Sint-Michielsgestelu“, dodao je Maas. „Baš kao i prije s ranijim projektom Staklene farme u mom rodnom mjestu Schijndel ponovno se vraćam u regiju moje mladosti.“

  • Staklena farma, Schijndel / Foto: MVRDV

Završena 2013. godine, Staklena farma (Glass Farm) je stakleni trgovačko-poslovni kompleks presvučen u izgled tradicionalne seoske kuće. Naime, na staklenom pročelju kompleksa otisnute su fotografije svih preostalih tradicionalnih poljoprivrednih gospodarstava tog područja, čime je realiziran svojevrstan spomenik staroj zgradi uništenoj u Drugom svjetskom ratu.

  • Staklena farma, Schijndel / Foto: MVRDV

Arhitektonska tvrtka MVRDV je također poznata po izgradnji 250 metara visokog tornja i kompleksa Vanke 3D City s krovnim vrtovima na različitim razinama u kineskom gradu Shenzhen.

  • Vanke 3D City / Foto: Dezeen.com

 

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Palazzo Verde je najzelenija zgrada u Belgiji

Više od tisuću različitih biljaka krasi stambenu zgradu Palazzo Verde (Zelena palača) koju je talijanska arhitektonska tvrtka Stefano Boeri Architetti nedavno dovršila u belgijskom gradu Antwerpenu.

Rotterdam je dobio najveći zeleni krov u Nizozemskoj

Od svibnja 2020. Rotterdam je službeno postao dom najvećeg, ali i najdužeg zelenog krova u Nizozemskoj. Drugi najveći grad ove ekološki vrlo osvještene zemlje dosad je realizirao cijeli niz ambicioznih projekata zaštite okoliša kako bi već do 2025. godine pokušao postati klimatski otporan grad.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER