Petek: „Preci vam neće zamjeriti, a potomci će vam biti zahvalni“
Na grobljima u RH stvaramo oko 20.000 tona plastičnog otpada godišnje, polovicu u studenom
Renato Petek, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini (Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez) i Anamarija Prgomet (Inicijativa Zero Waste Croatia) održali su u srijedu konferenciju za medije na zagrebačkom groblju Mirogoj i ukazali na potrebu smanjenja korištenja plastičnih lampiona. Nevjerojatna količina od oko 35 milijuna plastičnih svijeća i lampiona, koliko ih se godišnje koristi na hrvatskim grobljima, ipak je uzrok velikog ekološkog problema.
Hrvati su uz Poljake na vrhu liste zemalja EU po potrošnji nadgrobnih svijeća i lampiona po broju stanovnika. Točna količina nije poznata, no procjenjuje se da se radi o godišnjoj količini od oko 35 milijuna plastičnih nadgrobnih svijeća i lampiona, istaknuli su danas na zagrebačkom groblju gradski zastupnik Mirogoj Renato Petek i Anamarija Prgomet iz Inicijative Zero Waste Croatia.
„Želimo ukazati na probleme s kojima se suočavamo kada tijekom blagdana Svih svetih na grobljima stvaramo ogromne količine otpada od plastičnih lampiona što je velik ekološki problem koji možemo dijelom riješiti pažljivijim planiranjem što ćemo donijeti na grob. Obilazak najmilijih može se izraziti i drugačije, ne samo velikom količinom plastičnih lampiona upaljenih na grobovima. Isto je i s cvijećem, umjesto plastičnog cvijeća, donesite živu biljku koja će dugo krasiti grob. Preci vam neće zamjeriti, a potomci će vam zahvaliti na tome“, zaključio je Renato Petek.
Anamarija Prgomet je istaknula kako prevencija i smanjenje otpada na svakom koraku mora postati naš prioritet, što nije lak zadatak jer zahtijeva promjenu našeg razmišljanja i navika.
„Obično prilikom kupnje proizvoda uopće ne mislimo da će kupnja, ili njezin dio, prije ili kasnije završiti u otpadu. Stvaranje dodanog otpada nije dobro, čak ni ako je isti obnovljiv. Stoga želimo potaknuti ljude da razmisle da se otpad stvara pri svakoj našoj aktivnosti i da sami možemo smanjiti količinu otpada. Naravno, ovo je dug proces promjene naših navika“, rekla je Anamarija Prgomet.
20.000 tona otpada od lampiona
„Oko 50 % ukupne količine otpada od lampiona prikupi se oko blagdana Svih svetih, kada u Hrvatskoj proizvedemo tone i tone plastičnog otpada od lampiona i cvijeća na grobljima. Točna količina nije poznata, no procjenjuje se da se radi o godišnjoj količini od oko 35 milijuna nadgrobnih svijeća te oko 20.000 tona otpada od lampiona“, istaknuo je Petek.
„Recikliranje otpadnih svijeća ekološki je i financijski zahtjevno zbog složenih materijala od plastike, no otpadne grobne svijeće korisna su sirovina. Gravimetrijskom analizom je utvrđeno da se otpadni nadgrobni lampioni sastoje od 52,27 % parafina, 40,47 % polimera (kućišta), 4,25 % metala (poklopci) i 2,34 % baterija“, objasnio je Petek.
Petek je napomenuo kako rješenja za ovu vrstu otpada mora ponuditi država, kao što je to učinila Slovenija.
„Kod nas se ne stimuliraju ekološki prihvatljivije verzije lampiona, a trošak oporabe otpada se ne prebacuje na proizvođače, već ostaje jedinicama lokalne samouprave. Nemaju svi gradovi niti sredstava niti rješenja za zbrinjavanje takve vrste otpada pa plastika zagađena parafinom dijelom završava i na odlagalištima što dovodi do zagađenja tla, podzemnih voda i živućih organizama, uključujući i ljude. Rješenje bi moglo biti uvođenje naknade za zbrinjavanje koja bi se uračunala u cijenu lampiona. Ako bi se i poticali ekološki prihvatljivije vrste lampiona, mogli bismo kroz nekoliko godina promijeniti trend kod kupaca i korisnika“, rekao je Petek.
Ekološki prihvatljivije varijante lampiona
„Lampioni sa solarnom ćelijom, potom stare dobre voštane svijeće, kojih je na tržištu malo, te na kraju biorazgradive ekološke svijeća kakvih kod nas skoro da i nema. Postoje i stakleni lampioni sa žaruljom i baterijom sadrže opasan otpad, pa ih neki ne smatraju najboljim rješenjem, osim u svrhu smanjenja problema s plastikom. Također, svatko može i kod kuće s ljubavlju napraviti lampion od onoga što ima u kući: staklenka, poklopac sa starog lampiona, lučica i ukrasi su dovoljni. Ili samo uključite virtualnu svjećicu. Ako ipak kupujete proizvode, odaberite one koji se mogu višekratno koristiti ili one dugovječne, bez nepotrebne ili povratne ambalaže. Takva odluka nam se može i ekonomski isplatiti“, objasnila je Anamarija Prgomet.
Petek je naveo i primjer Udruge osoba s invaliditetom Prijatelj iz Metkovića koja već nekoliko godina sakuplja nadgrobne lampione, ručno odvaja parafin, pročišćava ga i ponovno rabi za izradu svijeća u radionici koja zapošljava osobe s invaliditetom.
„Prvi korak postupanja s otpadnim grobnim svijećama je odvojeno odlaganje i prikupljanje otpadnih grobnih svijeća na grobljima, da građani mogu odvojeno razvrstavati vrste lampiona. Tu vidimo napredak u Zagrebu gdje postoji više kanti za odložiti lampione po vrstama“, istaknuo je Petek.
Petek je stoga pozivao Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša da se pobrinu za regulative oko otpada od nadgrobnih lampiona, a do tada bi državni i gradski dužnosnici prilikom službenih posjeta grobljima i spomenicima trebali dati primjer kako djeluju ekološki osviješteni građani.
Što se zbrinjavanja otpada s groblja tiče, Petek je također napomenuo: „Za one koji su možda sumnjali, ugovor oko zbrinjavanja plastičnog otpada sa zagrebačkih groblja također ima tvrtka gospodina Petra Pripuza.“
- Ekovjesnik