Vrijeme je za zabranu pesticida koji ubijaju pčele
U Francuskoj privremeno zabranjena dva pesticida zbog (mogućeg) ugrožavanja pčela
Francuski sud presudio je u korist pčela! Krajem prošlog tjedna suspendirana je licenca za dva pesticida američke multinacionalne kompanije Dow Chemical, drugog po veličini proizvođača kemijskih proizvoda u svijetu.
Sud u Nici uputio je prošlog petka zahtjev za prethodnu odluku navodeći kao glavni razlog okolišnu prijetnju pesticida Sulfoxaflor - insekticida koji se ubraja u sulfoksimide koji djeluju na središnji živčani sustav insekata. Ovom odlukom ukinuto je tako odobrenje Francuske agencije za zdravlje i okoliš ANSES.
Drastično opadanje pčelinjih populacija povezuje se s pesticidima
Sudskom odlukom zabranjena su dva pesticida, Closer i Transform, sve dok francuski sud ne sasluša detaljne argumente obje strane. Time je udruženje za zaštitu okoliša Générations Futures ostvarilo privremenu pobjedu i dobilo veliku prednost u borbi protiv proizvođača pesticida. Njihova je tvrdnja da navedena dva pesticida sadrže insekticid sulfoxaflor i da stoga predstavljaju veliku prijetnju za pčele. Prema njihovim navodima, sulfoxaflor je dio neonikotinoidne obitelji tvari koje se u Francuskoj postupno zabranjuju zbog povezanosti s drastičnim opadanjem pčelinjih populacija. To su insekticidi novijeg datuma koji djeluju na središnji živčani sustav insekata, rezultirajući njihovom paralizom i smrću.
ANSES naprotiv tvrdi kako sulfoxaflor ostaje u tlima i biljkama kratko vremensko razdoblje.
„Držimo kako je ova odluka vrlo iznenađujuća“, izjavio je za Reuters Benoit Dattin, voditelj komunikacija u Dow AgroSciences. „Naši proizvodi imaju vrlo povoljan toksikološki profil. Problem je u tome što su određene udruge stavile naše proizvode u istu košaru s neonikotinoidima“.
Udruženje Générations Futures, koje je predmet i dovelo pred sud, očekivano je pohvalio odluku i pozvalo na zabranu neonikotinoidnih proizvoda.
Prema važećim francuskim propisima, sulfoxaflor je dopušteno koristiti za tretiranje žitarica, voća i povrća, ali je zabranjeno za usjeve koji privlače kukce oprašivače. Zdravstveni regulator EU inače je odobrio korištenje sulfoxaflora 2015. godine.
75 posto svjetskog meda sadrži pesticide
Nova studija potvrdila je kako su pčele diljem svijeta izložene opasnim poljoprivrednim kemikalijama, a 75 posto uzoraka meda sa šest kontinenata testirano je pozitivno na pesticide za koje je poznato da štete kukcima oprašivačima, posebice pčelama, i utječe na njihovo ponašanje, fiziologiju i reproduktivne sposobnosti.
„Otkrili smo ogromnu razinu onečišćenja“, rekao je za Denver Post glavni autor studije Edward Mitchell, profesor biologije na Sveučilištu Neuchâtel u Švicarskoj. „Postoji relativno malo mjesta na svijetu na kojima nismo pronašli kontaminirane uzorke“.
Za potrebe istraživanja, objavljeno u časopisu Science, Mitchellov tim istraživača pregledao je gotovo 200 uzoraka u potrazi za pet najčešće korištenih neonikotinoidnih pesticida. Rezultati su zastrašujući:
- u Sjevernoj Americi 86 posto uzoraka sadržavao je jedan ili više neonikotinoida;
- u Aziji 80 posto;
- u Europi (gdje postoji djelomična zabrana) 79 posto;
- u Africi 73 posto;
- u Australiji i oko Australije 71 posto;
- i u Južnoj Americi 57 posto.
Iako se vjeruje kako izmjerene koncentracije neonikotinoida u ispitanim uzorcima meda nisu opasne za ljudsko zdravlje, znanstvenici su upozorili kako njihovo djelovanje ima „značajno štetan učinak na pčele, budući da se odrasle pčele u zimskom periodu i tijekom godišnjih doba bez cvjetanja cvijeća oslanjaju na med kao hranu.“
O pčelama ovisi jedna trećina usjeva
Neonikotinoidi su proizvedeni s ciljem uklanjanja nametnika, no pokazalo se da su opasni za kukce oprašivače o kojima ovisi oko jedne trećine usjeva u svijetu. Biljke ih apsorbiraju i integriraju u sva tkiva - korijenje, stabljike, lišće, cvijeće, pelud i nektar. Prvi put su predstavljeni 1990-ih godina, a sada već pokrivaju trećinu svjetskog tržišta pesticida. U poljoprivredi se koriste za špricanje listova i za tretiranje sjemena i tla, no koriste se i za stabla, travnjake, kao i protiv buha i krpelja na kućnim ljubimcima.
Njihov negativan utjecaj na ekosustave i kukce oprašivače poznat je već godinama, ali radije navedeno istraživanje tima Edwarda Mitchella o kojem su izvijestila sva glavna znanstvena izdanja dokazuje kako se široka primjena tih otrovnih kemikalija mora zaustaviti.
Zaustaviti sustavnu upotrebu pesticida
Održavanje statusa quo značilo bi nastavak neodrživih poljoprivrednih praksi i dalje štetnih za okoliš. Uostalom, u novije vrijeme sve više prevladava mišljenje kako u mnogim slučajevima upotreba pesticida donosi malo ili nimalo stvarne koristi poljoprivrednoj proizvodnji. Dapače, njihovim korištenjem samo se nanosi još više štete što rezultira smanjenjem kakvoće tla, narušavanjem bioraznolikosti i onečišćenjem voda, zraka i hrane.
U 2013. godini Europska je unija upravo zbog utjecaja na opadanje pčelinje populacije nametnula moratorij na primjenu tri vrste pesticida - imidakloprid, klotianidin i tiametoksam, a trenutno se razmatra njegovo produljenje. U međuvremenu je u Francuskoj donesen i novi zakon o zaštiti bioraznolikosti koji počevši od rujna 2018. ima za cilj zabraniti sve štetne proizvode. Situacija na sjevernoameričkom kontinentu je po ovom pitanju daleko od povoljne. Regulatorna kanadska agencija za upravljanje pesticidima predlaže ukidanje imidakloprida, ali najkasnije 2021., možda čak i 2023. godine.
Ukoliko nam je stalo do kvalitete i sigurnosti naših izvora hrane te životinjskih vrsta i ekosustava na koje se oslanjaju, vrijeme je za zabranu štetnih kemikalija i primjenu održivih poljoprivrednih praksi. Svakako je vrijeme da se zabrane pesticidi koji ubijaju pčela.
S.F. / Ekovjesnik