Prijeti nam nezamisliv gubitak prirodnog života na Zemlji
Potreban nam je ambiciozan međunarodni sporazum za zaštitu bioraznolikosti, jer nas izostanak poduzimanja odlučnih akcija može dovesti do kobnih posljedica.
Vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), Elizabeth Maruma Mrema, je od svjetskih čelnika zatražila poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se zauzela za smanjenje globalne deforestacije i onečišćenja plastičnim otpadom.
Kako navodi britanski The Guardian, Elizabeth Maruma Mrema, vršiteljica dužnosti izvršne tajnice Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), upozorila je svjetske čelnike da 2020. godina ne bi smjela biti još jedna godina puna konferencija i praznih obećanja, već godina u kojoj će se konačno poduzeti odlučne akcije za zaustavljanje masovnog izumiranja divljih životinja i narušavanja ekosustava koji održavaju staništa.
Elizabeth Maruma Mrema je naglasila kako bi izostanak konkretnih akcija za ublažavanje klimatske krize te zaustavljanje krčenja šuma i onečišćenja plastičnim otpadom zapravo značio da je čovječanstvo odustalo od borbe za planet.
Kako navodi The Guardian, Mrema je odrasla u Tanzaniji u blizini planine Kilimandžaro te je doživjela je presušivanje potoka u blizini kuće u kojoj je provela svoje djetinjstvo. To je plodan kraj s plantažama banana pretvorilo u opustošenu zemlju.
Njeno predviđanje o opustošenom planetu došlo je netom prije početka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu na kojem se očekivalo da će klimatska kriza biti središnja tema svjetskih čelnika. Prema Svjetskom ekonomskom forumu, opasnosti povezane s klimom zasjenjuju sve druge opasnosti, a smanjenje bioraznolikosti stavljeno je na treće mjesto najvećih opasnosti za svijet, ispred infektivnih bolesti, terorizma i ratova između država. Taj su problem nadmašile druge opasnosti povezane s klimom od kojih su ekstremni vremenski uvjeti prepoznati kao najveća opasnost, a prati je opasnost neuspješne prilagodbe i ublažavanja klimatske krize.
Prema sažetku Izvještaja o svjetskim opasnostima 2020. godine (2020 Global Risks Report), „okolišni problemi smatraju se glavnom dugotrajnom opasnosti od strane članova zajednice sudionika Svjetskog ekonomskog foruma prvi put u povijesti istraživanja o percepciji opasnosti za svijet (Global Risks Perception Survey).“
Mrema je naglasila hitnost postizanja obvezujućeg međunarodnog sporazuma za zaštitu prirode, budući da nestanak koraljnih grebena, kišnih šuma i drugih ekosustava koji održavaju život može rezultirati „opustošenim svijetom“ te imati „katastrofalne posljedice“ za zajednice.
„Ljudski životi ovise o bioraznolikosti na načine koji nisu uvijek očiti ili dovoljno cijenjeni. Ljudsko zdravlje u konačnici ovisi o ekosustavima, tj. o dostupnosti pitke vode i izvora hrane. Sve je to preduvjet za ljudsko zdravlje i preživljavanje“, rekla je Mrema u intervjuu za The Guardian.
Znanstvenici su upozorili da ljudsko djelovanje pokreće šesto masovno izumiranje u povijesti budući da životinje i biljke nestaju brzinama deset do nekoliko stotina puta većima nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih deset milijuna godina. Prema prošlogodišnjem izvještaju Međuvladine znanstveno-političke platforma o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), 75 % kopnene površine planeta Zemlje ozbiljno je narušeno ljudskim djelovanjem, priroda se širom svijeta smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta.
Kako je navedeno u The Guardianu, prema nacrtu Konvencije o biološkoj raznolikosti, u listopadu će se predstavnici svjetskih vlada sastati u Kini kako bi formalizirali sporazum za zaštitu bioraznolikosti. Nacrt prijedloga koji je donijet sredinom siječnja poziva na zaštitu bar 30 % planeta i to putem kontrole invazivnih vrsta i smanjenja onečišćenja plastičnim otpadom.
Mrema tvrdi da našem planetu treba ambiciozan međunarodni sporazum, jer nas izostanak poduzimanja odlučnih akcija može dovesti do kobnih posljedica.
„Opasnosti će biti velike“, rekla je Mrema. „Jedna od opasnosti je da nećemo slušati znanost i predočene činjenice. U tom će se slučaju nastaviti gubitak bioraznolikosti, ljudi će i dalje umirati, ubrzat će se krčenje šuma, degradacija i onečišćivanje okoliša. To će značiti da je međunarodna zajednica odustala od spašavanja planeta. Nadam se da to nitko od nas ne želi.“
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik