Njemački aktivisti zauzeli elektranu na ugljen
Prijedlog novog njemačkog zakona o ugljenu ocijenjen je kao „katastrofa“ kojom se krećemo prema svijetu toplijem za 4-6 stupnjeva
Više od 150 aktivista i protivnika ugljena iz inicijativa Ende Gelände i DeCOALonize zauzelo je u nedjelju ujutro njemačku elektranu Datteln 4 kako bi izrazili svoje neslaganje sa zakonom savezne njemačke vlade o smanjenju i ukidanju proizvodnje električne energije iz ugljena te se usprotivili kršenju ljudskih prava u područjima vađenja ugljena u Kolumbiji i Rusiji.
Savezni kabinet njemačke vlade je 29. siječnja usvojio prijedlog zakona o smanjenju i ukidanju proizvodnje električne energije iz ugljena, koji sadrži propise o smanjenju i prestanku proizvodnje električne energije iz ugljena i lignita te poništavanju izdanih CO2 certifikata. Njime se propisuju visine naknada za potrošače električne energije u slučaju povećanja cijena električne energije zbog ukidanja ugljena, isplate naknada za prilagodbu starijih radnika u sektoru ugljena kako bi se olakšalo njihovo umirovljenje te općenito promicanje pretvorbe ugljena u fleksibilnu i klimatski povoljniju proizvodnju električne energije.
Podsjetimo, njemačka savezna vlada je u prosincu prošle godine objavila novi paket mjera za borbu protiv klimatskih promjena vrijedan 54 milijarde eura, od kojih se više od 45 milijuna eura planira namijeniti operatorima elektrana na ugljen, zaposlenicima i regijama na koje će najviše utjecati napuštanje ugljena.
Njemačko sporo napuštanje ugljena predstavlja prijetnju europskim naporima za ublažavanje klimatskih promjena jer drugim članicama EU-a koje su ovisne o ugljenu, poput Mađarske, Poljske i baltičkih država, šalje signal da nemaju potrebu ubrzati taj proces. Novi zakon ima za cilj postupno napuštanje ugljena i to najkasnije do 2038. godine, a zatvaranje prvog postrojenja na ugljen predviđeno je za kraj godine.
No, unatoč tome, ovog se ljeta u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija na distribucijsku mrežu očekuje priključenje novog postrojenja Datteln 4, snage 1.100 MW, za koje se tvrdi da će „onečišćivati manje od starijih postrojenja."
Njemačka ministrica okoliša Svenja Schulze pozdravila je prijedlog novog zakona i naglasila da predstavlja „važan doprinos zaštiti klime.“
„Ovim zakonom šaljemo važan međunarodni signal te dokazujemo da visoko industrijalizirana zemlja može ostvariti energetsku tranziciju te s proizvodnje električne energije iz ugljena prijeći na obnovljive izvore energije i istovremeno stvoriti nove ekonomske izglede za regije u kojima je iskorištavanje ugljena još uvijek važna grana gospodarstva“, dodala je Schulze.
- Foto: Mia deCOALonize
Međutim, to mišljenje ne dijele aktivisti iz inicijativa Ende Gelände i DeCOALonize koji su novi zakon o smanjenju i ukidanju proizvodnje električne energije iz ugljena nazvali „katastrofalnim“ i pozvali na „trenutno ukidanje ugljena.“
U nedjelju ujutro 150 aktivista organizacija Ende Gelände i DeCOALonize blokiralo je elektranu Datteln 4, kao i dvije dizalice koje se koriste za umetanje ugljena na transportne trake. Ovom akcijom prosvjedovali su protiv novog zakona, ali i protiv kršenja ljudskih prava u područjima vađenja ugljena u Kolumbiji i Rusiji.
- Foto: Mia deCOALonize
„Danas smo zauzeli postrojenje Datteln 4 kako bismo političarima i grupi Uniper jasno i glasno poručili da nećemo tolerirati puštanje u pogon nove elektrane na ugljen, planirano u 2020. godini. Zakon o ugljenu je katastrofa kojom se krećemo prema svijetu toplijem za 4-6 stupnjeva. Borit ćemo se protiv ovog postrojenja kao što smo se ranije borili za Hambacher šumu.“ – izjavila je glasnogovornica inicijative Ende Gelände, Kathrin Henneberger.
- Foto: Mia deCOALonize
Inicijativa Ende Gelände se od 2015. godine specijalizirala za organizaciju masovnih akcija građanskog neposluha te svake godine mobilizira tisuće, uglavnom mladih ljudi, za svoje spektakularne blokade elektrana na ugljen. „Ende Gelände“ se smatra dijelom međunarodnog pokreta za klimatsku pravdu, a svoj zahtjev za napuštanje ugljena, o kojem se danas široko raspravlja u medijima i civilnom društvu, inicijativa je uspješno nametnula u roku od tri godine.
S.F. / Ekovjesnik