Oceani su, čini se, otporniji nego što smo mislili
Postoji nada da se oceani tijekom narednih trideset godina ipak mogu oporaviti
Izazovi s kojima se suočavaju svjetski oceani svima su već dobro poznati. Plastična kriza prijeti da će u oceanima do 2050. biti više plastike nego riba, dok klimatska ugrožava koraljne grebene koji bi u potpunosti mogli nestati do 2100. No, unatoč činjenici što smo oceane desetljećima koristili kao odlagalište otpada, u njih izlijevali naftu te prekomjernim izlovom ribe uništili riblji fond i gotovo istrijebili morski život, znanstvenici smatraju da ipak postoji mogućnost njihovog ozdravljenja.
Nova studija objavljena ovog tjedna u časopisu Nature daje nam nadu da možda ipak nije sve izgubljeno te da se, zahvaljujući provođenju hitnih mjera zaštite i zajedničkim naporima svjetskih vlada na rješavanju prijetnji s kojima se suočavaju morski ekosustavi, oceani ipak mogu oporaviti za svega 30 godina.
„Ipak imamo malu mogućnost očuvanja zdravlja naših oceana za buduće generacije. Imamo znanje i alate za to, a neuspjeh u prihvaćanju ovog izazova jednostavno nije opcija“, izjavio je glavni autor studije Carlos Duarte sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju kralja Abdullaha (KAUST) u Saudijskoj Arabiji.
Međunarodni tim istraživača koji predvode Carlos Duarte i Susana Agustí s KAUST-a, donosi tako plan aktivnosti potrebnih da se morski život našeg planeta oporavi do 2050. godine. Projekt okuplja vodeće znanstvenike iz 10 zemalja koji djeluju na nekim od najprestižnijih svjetskih sveučilišta poput MIT-a (Massachusetts Institute of Technology), pariške Sorbonne, Sveučilišta u Aarhusu, Bostonu, Coloradu i Yorku, zatim na australskim sveučilištima James Cook i Queensland, čileanskom Pontificia Universidad Catolica de Chile i kanadskom Sveučilište Dalhousie te već navedenom KAUST-u.
- Manu San Felix, National Geographic / KAUST
Prema tvrdnji Borisa Worma, morskog ekologa sa Sveučilišta Dalhousie u Halifaxu, ovaj međunarodni znanstveni tim ipak je pronašao nekoliko „znakova nade“ koji ukazuju na mogućnost uspješnog očuvanja oceana i njihove izvanredne otpornosti.
Naime, Worm navodi kako se od 2000. godine do danas površina zaštićenih međunarodnih oceanskih voda povećala s manje od jedan na gotovo osam posto, količina ribe uzgojene na održiv način je sa 60 posto u 2000. godini porasla na 68 posto u 2012., oporavljaju se ključna morska staništa poput šuma kelpa, mangrova i livada morskih cvjetnica, a povećava se i brojnost gotovo polovine od 124 vrste morskih sisavaca.
„Sve to ukazuje koliko je ljudski utjecaj od presudne važnosti“, tvrdi Boris Worm. „Vidimo kako lokalni napori ipak vode ka određenim poboljšanjima. Također imamo i globalne primjere, vrste koje su bile blizu izumiranja, a koje su se oporavile - u nekim slučajevima čak mnogostruko.“
Jedan od takvih primjera je uspješno povećanje populacije grbavih kitova koji migriraju između Antarktike i istočne Australije. Njihov se broj s nekoliko stotina 1968. do danas povećao na više od 40.000, navodi The Guardian. Također, porastao je i broj morskih vidri čija je populacija u zapadnoj Kanadi sa svega desetak 1980. godine porasla na nekoliko tisuća. Osim toga, u Japanu je zabilježen porast broja golemih želvi, zatim sivih tuljana i kormorana na Baltiku te sjevernih morskih slonova u SAD-u.
- Sjeverni morski slon (Mirounga angustirostris) / Foto: NOAA
„Jedna od najvažnijih poruka ove studije je da prestanak ubijanja morskog života i njegova zaštita ipak rezultiraju uspjehom“, rekao je koautor studije, profesor Callum Roberts sa Sveučilišta u Yorku.
To nikako ne znači da trebamo posustati u zaštiti oceana te znanstvenici navode mjere koje bi svjetske vlade trebale provoditi s ciljem ozdravljenja oceana do 2050. godine. One se odnose na zaštitu i obnovu devet komponenti ključnih za zdravlje oceana, i to slanih močvara, šuma mangrova, livada morskih cvjetnica, koraljnih grebena, šuma kelpa, grebena oštriga, ribljeg fonda, megafaune i dubokih dijelova oceana.
Uz ograničavanje prekomjernog izlova ribe, zaštita navedene morske flore i bitnih elemenata morskog života od izuzetne je važnosti jer upravo oni pružaju dovoljno hrane za vrijedne morske ekosustave. Istraživači također ističu kako je za oporavak oceana važno provoditi aktivnosti zaštite vrsta, zaustaviti prekomjerni izlov ribe, povećati površine zaštićenih morskih površina, obnoviti staništa, smanjiti sva onečišćenja te provoditi klimatske akcije s ciljem ublažavanja klimatskih promjena.
- Zaustavljanje prekomjernog izlova ribe omogućit će brži oporavak ribljih zaliha / Foto: Manu San Felix, National Geographic / KAUST
Kao najveći izazov posebno se ističu klimatske promjene, jer „ako se protiv njih ne budimo borili i ako ne pokrenemo odlučne aktivnosti za zaštitu klime, tada riskiramo propast svih naših napora“, rekao je Carlos Duarte za BBC News.
Naravno, sve ove aktivnosti zahtijevat će ogromna financijska sredstva, a znanstvenici smatraju kako će potrebna ulaganja iznositi 10 do 20 milijardi USD godišnje i to tijekom narednih 30 godina. No, istraživači tvrde kako će nam ova ulaganja vratiti 10 dolara za svaki potrošeni dolar.
„Obnova morskog života predstavlja veliki izazov za čovječanstvo, ali i etičku obvezu i neophodno ulaganje za postizanje održive budućnosti“, zaključila je Susana Agustí.
S.F. / Ekovjesnik