Kao da nam oceani već nisu bili prepuni plastike

Neodgovorno odbačene zaštitne maske i rukavice velika su prijetnja zdravlju svjetskih oceana

Svijetle boje odbačenih jednokratnih lateks rukavica privlače i ugrožavaju morske ptice, kornjače i druge morske životinje koje ih zabunom mogu zamijeniti za hranu i time dovesti u opasnost od teških ozljeda i smrti. Moramo li napomenuti kako ovaj otpad, uostalom, predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje?

Trenutna svjetska zdravstvena kriza zbog naglog porasta korištenja zaštitnih maski i rukavica te njihovog neodgovornog bacanja povećava ozbiljnost globalne plastične krize ugrožavajući tako ne samo ljudsko zdravlje, već i zdravlje svjetskih oceana te morskih životinja.

Borba protiv širenja zaraze koronavirusom utjecala je na golemo povećanje uporabe zaštitnih maski i rukavica, a u mnogim zemljama građani su dužni nositi maske u trgovinama, javnom prijevozu i u drugim situacijama kada mjera socijalnog distanciranja nije lako provediva. Naime, građanima se savjetuje nošenje maski u javnosti zbog zabrinutosti da virus COVID-19 mogu širiti ljudi koji su zaraženi, ali ne pokazuju simptome bolesti. Unatoč različitim upozorenjima i tumačenjima, kao i apelima na građane da ne gomilaju zalihe maski i rukavica koje su prvenstveno potrebne zdravstvenim radnicima, o naglom porastu njihovog korištenja svjedoče i sve veće količine ovog novog neprijatelja okoliša neodgovorno odbačenog na javnim i zelenim površinama.

Odgovornost prema sebi i drugima

Društvene mreže pune su fotografija svijetlo plavih rukavica i zgužvanih maski koje se gomilaju na ulicama, pločnicima, parkiralištima, plažama i zelenim površinama. Ove proizvode namijenjene jednokratnoj uporabi, k tome još i potencijalno zarazne, potrebno je pravilno odložiti u spremnike za otpad jer to u uvjetima trenutne zdravstvene krize predstavlja minimum osobne kulture te savjesnog i odgovornog ponašanja kako prema svima nama, tako i prema radnicima koji svakodnevno obavljaju poslove čišćenja.

Kao i sav ostali nezbrinuti otpad, odbačene maske i rukavice mogu dospjeti u rijeke i mora, a osim što predstavljaju potencijalni zdravstveni rizik, sadrže materijale koji se ne mogu reciklirati i nisu biorazgradivi. Kirurške maske se, primjerice, izrađuju od netkanog materijala, uključujući plastiku poput polipropilena.

Općenito je poznato da je plastični otpad izuzetno štetan za morske ekosustave u kojima uništava sav morski život, a posvuda prisutne sitne čestice mikroplastike u zadnje vrijeme izazivaju dosta znanstvene i medijske pozornosti. Zahvaljujući tome poznato je kako ih konzumiraju mnoge vrste riba, zabunom ih zamjenjujući za hranu, te se procjenjuje kako je njome ugroženo najmanje 600 različitih vrsta divljih životinja. No, osim gomilanja u okolišu, plastika ugrožava i ljudsko zdravlje jer se putem hranidbenog lanca vraća na naše stolove, i time predstavlja opasnost za gotovo milijardu ljudi širom svijeta kojima je morska riba glavni izvor prehrane.

Dodatni problem globalne plastične krize

Iskorištene i bačene maske i rukavice predstavljaju dodatan problem uz najmanje osam milijuna tona plastike koja svake godine završi u svjetskim oceanima. Prema podacima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for Conservation of Nature - IUCN), plastika čini 80 posto otpada u oceanima.

Zbog svijetle boje rukavica od lateksa morske ptice, kornjače i druge morske životinje mogu ih zabunom lako zamijeniti za hranu, što ih dovodi u opasnost od teških ozljeda i smrti. Podsjetimo se, krajem studenog 2019.  godine u utrobi mladog kita ulješure, pronađenog na jednoj škotskoj plaži, otkrivena je užasavajuća količina od čak 100 kilograma otpada, uključujući užad, ribarske mreže, plastične čaše i vrećice, rukavice i cijevi.

  • Gary Stokes iz organizacije OceansAsia / Foto: Naomi Brannan / OceansAsia

Prvo upozorenje na novi okolišni problem zabilježeno je krajem veljače ove godine, kada je tim organizacije OceansAsia objavio fotografiju nekoliko desetaka kirurških maski koje je otkrio na plaži otoka Soko u Hong Kongu tijekom provođenja višegodišnjeg istraživanja morskog otpada i mikroplastike.

„Kirurške maske sada predstavljaju dodatni problem globalne plastične krize i sve veće količine mikroplastike u našim oceanima. Njima tu zaista nije mjesto i samo čekam prvu vijest o pronađenoj maski u utrobi uginule morske životinje“, izjavio je za Independent suosnivač OceansAsia Gary Stokes.

Maske i rukavice koje se koriste u borbi za sprječavanje zaraze koronavirusom, pronađene u vodama kraj Hong Konga, dospjele su s područja Kine. „Ljudi misle da se štite, ali da biste u potpunosti zaštitili sebe i druge maska se mora pravilno zbrinuti. Njeno bacanje u okoliš je vrlo sebično“, rekla je za Reuters Tracey Read, osnivačica grupe Plastic Free Seas iz Hong Konga.

  • Izvor: Clean This Beach Up - #TheGloveChallenge

Maria Algarra iz SAD-a bila je užasnuta količinom pronađenog otpada pa je 23. ožujka započela kampanju pod nazivom #TheGloveChallenge, kojom od ljudi traži da na društvenim mrežama postavljaju fotografije odbačenih rukavica kao način podizanja svijesti o ovom okolišnom problemu. Algarra je prošle godine u Miamiju na Floridi osnovala ekološku organizaciju Clean This Beach Up, koja je prije pandemije okupila oko 1.600 volontera koji su čistili otpad na plažama okruga Miami-Dade i Broward.

Algarra je izjavila za Independent kako je od proglašenja pandemije koronavirusa vidjela na desetke plastičnih rukavica u zaljevu, na parkiralištima i na mostovima koji Miami Beach povezuju s kopnom. U sklopu kampanje #TheGloveChallenge, prikupila je 1.200 fotografija odbačenih plastičnih rukavica, snimljenih ne samo u Miamiju, već i u New Yorku, Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj i na Novom Zelandu. Grubom procjenom je ustanovila kako je riječ o više od 1.800 rukavica samo na tim fotografijama.

Nažalost, ovakvim prizorima svjedočimo i u našim gradovima, o čemu smo već ranije izvijestili.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

Srpanj je u Rijeci mjesec bez plastike!

U Rijeci će se od ponedjeljka, 29. lipnja 2020. godine, uz akciju zamjene plastičnih vrećica i prigodnu radionicu obilježavati Međunarodni dan bez plastičnih vrećica i početak mjeseca  srpnja - Mjeseca bez plastike.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER