I bečke pčele više vole livade šarenog divljeg cvijeća
Dana 20. svibnja obilježava se Svjetski dan pčela
S ciljem podizanja svijesti o značaju pčela i upoznavanja javnosti s alarmantnim smanjenjem njihovog broja u cijelom svijetu, Ujedinjeni narodi su 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Ovu rezoluciju predložili su naši susjedi Slovenci, jer je na taj dan daleke 1734. godine rođen Anton Janša, pionir suvremenog pčelarstva i veliki poznavatelj pčela.
Sa svojim zelenim pojasom i zaštićenim područjima s prirodnim livadama bogatim cvijećem, Beč je grad koji pčelama nudi uistinu dobar i kvalitetan život. Livada ima sve više i širom grada, u gotovo tisuću parkova i na brojnim zelenim površinama koje prekrivaju čak 53 % površine Beča, a pčele nisu rijetkost ni usred stambenih naselja u kojima se sve češće njeguje šareno raznoliko cvijeće. S druge strane, travnjaci pčelama nemaju puno toga za ponuditi, posebno ako se često kose što predstavlja veliku opasnost i za ježeve te druge male posjetitelje gradskih vrtova.
- Med Magistratskog odjela za šumarstvo i poljoprivredu MA 49, kao i onaj koji proizvode vrijedne stanovnice krova bečke gradske vijećnice, već je dobro poznat, a odnedavno je dostupan i „Solarhonig“ ili solarni med koji se proizvodi u solarnoj elektrani u Liesingu. / © MA 22 / Manfred Pendl
Magistratski odjel Grada Beča za zaštitu okoliša MA 22 sažeo je sve aktivnosti koje austrijski glavni grad poduzima s ciljem promicanja bioraznolikosti i zaštite pčela te ostalih kukaca oprašivača, ali daje i preporuke građanima/kama Beča kako i sami/e mogu doprinijeti suživotu s ovim vrijednim kukcima. Riječ je o sedam važnih mjera i područja koji se odnose na podizanje svijesti o važnosti kukaca oprašivača, razvoj gradskih programa zaštite oprašivača i njihovih staništa, održivu prehranu, njegovanje zelenih površina, izbjegavanje uporabe insekticida i ozelenjavanje zgrada – od sadnje šarenog medonosnog cvijeća i bilja na prozorima i balkonima stanova do uređenja zelenih krovova.
Više informacija o svemu tome, kao i brošura o divljim pčelama, može se pronaći i preuzeti na internetskim stranicama Grada Beča.
Beč – grad pčela
U sklopu studije koju je 2015. godine naručio bečki Magistratski odjel za zaštitu okoliša (MA 22), u Beču je otkriveno 456 vrsta divljih pčela što znači da je oko 66 % pčela koje se pojavljuju u cijeloj Austriji udomaćeno i u Beču. To je još jedna od osobitosti ovog velikog milijunskog grada kakvih je u Europi i svijetu uistinu malo.
Divlje pčele su važni i nezamjenjivi oprašivači voća i drugih usjeva te dragocjen element u ekosustavu neophodan za osiguravanje bioraznolikosti, ali i za preživljavanje ljudi. Zbog toga je vrlo važno izbjegavati upotrebu insekticida, a kao prirodna alternativa, primjerice protiv lisnih uši (Aphis sp.), može se koristiti mješavina vode, alkohola i mekog sapuna.
Podsjetimo, zemlje članice EU-a su 2018. godine podržale prijedlog Europske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom upravo kako bi zaštitile pčele i ostale oprašivače.
Osim divljih pčela, u Beču „žive i rade“ i pčele medarice, i to u više od 5.000 košnica raspoređenih po gradskim zelenim površinama, ali i na nekim neobičnim lokacijama, primjerice na glavnom gradskom groblju, u krugu bečke Opće bolnice ili pak na krovu gradske vijećnice u samom središtu grada. Procjenjuje se da se njihov broj tijekom ljetnih mjeseci kreće oko čak 200 milijuna, a o njima se brinu privatni pčelari, udruge pčelara, ali i djelatnici gradskih institucija.
- Na zelenom krovu bečkog Magistratskog odjela za zaštitu okoliša MA22 nalaze se košnice i hoteli za kukce / © MA 22 / Manfred Pendl
Mnogo pčela znači i velik broj različitih vrsta
Bečke divlje pčele nisu samo crne i žute, već ih ima u širokom rasponu boja, od uobičajenih pčela sa žutim leđima do tamnocrvenih ili plavih pčela samica. Oblik i veličina im također variraju, no svima je zajedničko da se hrane peludom i nektarom. Također, važno je naglasiti da su divlje pčele izuzetno mirne i ubadaju samo onda kada se osjećaju ugroženo.
Za razliku od pčela medarica divlje pčele rijetko žive u velikim zajednicama, već uglavnom u malim skupinama. Stoga im se nastoji pomoći postavljanjem hotela za kukce, ali i ostavljanjem šupljih stabiljki i grana, starih cigli s rupama ili uređenjem pjeskovitog tla na zelenim krovovima. Upravo tako uređen je i zeleni krov bečkog Magistratskog odjela za zaštitu okoliša MA 22 u samom središtu grada.
- Zeleni krov bečkog Magistratskog odjela za zaštitu okoliša MA22 / © Ekovjesnik
Svjetski dan pčela obilježava se u Zoološkom vrtu u Zagrebu
Hrvatska udruga pčelara Pčelinjak će i ove godine obilježiti Svjetski dan pčela u suradnji sa Zoološkim vrtom u Zagrebu, gdje će se kao i prijašnjih godina na Zebrinu trgu postaviti štand namijenjen edukaciji posjetitelja u vremenu od 12:00 do 15:00 sati, a po potrebi i dulje. Zbog pandemije koronavirusa neće biti organizirana kušaonica meda, no HUP Pčelinjak ipak priprema zanimljiv i zabavan edukativni program o važnosti pčela.
Posjetiteljima će se predstaviti apisarij, govorit će se o pčelama medaricama i pčelama samicama, a Dubravka Volenec će predstaviti svoju slikovnicu „Pčelice prijateljice“ kojom se djeca upoznaju s ponašanjem pčela i njihovim mjestom u ekološkom sustavu.
S.F. / Ekovjesnik