Kako omogućiti socijalno distanciranje u gradskim parkovima?
Sigurno kretanje i boravak na otvorenom u uvjetima pandemije COVID-19
Pandemija redefinira urbani prostor onakav kakav poznajemo i koristimo. Potreba olakšavanja kretanja, prvenstveno pješaka i biciklista, te omogućavanje sigurnog boravka na javnim površinama, postaju najvažniji elementi urbanog života koji bi zauvijek mogli promijeniti izgled naših gradova.
Kako su se gradovi širom svijeta polako počeli oporavljati i ponovno otvarati nakon prvog vala pandemije COVID-19, značaj i način korištenja otvorenih javnih prostora postali su najvažnijim predmetom javnih rasprava. Pandemija je na mnogo načina redefinirala naš odnos prema javnim prostorima, komplicirajući dosadašnje jednostavne i svakodnevne navike, poput vožnje javnim prijevozom, odlaska u park ili druženja s prijateljima u kavanama i restoranima.
Iako su se hrvatski građani brzo vratili svojim svakodnevnim navikama nakon izlaska iz gotovo dvomjesečnog lockdowna, ponovni porast broja zaraženih i mogućnost „još goreg“ drugog vala ipak nas upozoravaju na potrebu opreznijeg ponašanja i prilagodbe „novom normalnom“ u svakodnevnom životu. Čini se da je jedno jasno: postkarantenski gradovi moraju pronaći nove načine društvenih interakcija. Cjeloviti redizajn i obnova javnih prostora zahtijevaju sveobuhvatno planiranje i velika ulaganja, no već se pokazalo da su isto tako moguća razna kratkoročna rješenja koja uz manja financijska sredstva gradskom stanovništvu omogućuju sigurno kretanje i boravak na otvorenom.
Brojni europski i svjetski gradovi počeli su se pripremati za izlazak iz lockdowna još u vrijeme najgoreg razdoblja prvog vala zaraze koronavirusom. U nedostatku spoznaja i izvršenih ispitivanja, socijalno distanciranje pokazalo se kao najvažnije sredstvo u borbi protiv širenja zaraze, zbog čega je velik broj gradova, nažalost ne i hrvatskih, krenuo s provođenjem mjera ograničenja ili zabrane automobilskog prometa te prometne trake prenamijenio u biciklističke staze i pješačke zone. Također, s postepenim popuštanjem mjera ograničenja kretanja i otvaranja ugostiteljskih objekata, u nekim su gradovima vlasnici restorana i barova dobili dopuštenje za širenje terasa u ulicama u kojima je prethodno zabranjen automobilski promet.
U sredstvima javnog prijevoza, posebno u podzemnoj željeznici, ograničava se broj putnika te se unutar svakog vozila nastoji osigurati dovoljno prostora za držanje potrebnog razmaka. U nekim se gradovima tako na podovima vozila označava „siguran prostor“ kako bi se vizualno naglasila udaljenost koje se putnici trebaju pridržavati.
S ciljem olakšavanja kretanja i boravka na otvorenom, nekoliko je svjetskih gradova razvilo uistinu kreativna i inovativna rješenja kojima su svojim građanima i građankama omogućili siguran boravak na otvorenom uz pridržavanje mjera socijalnog distanciranja. U nastavku navodimo nekoliko takvih primjera.
- Foto: Marcella Winograd
Travnjaci njujorškog Domino parka, smještenog u bruklinškoj četvrti Williamsburg, oslikani su velikim bijelim krugovima kako bi se vizualno označila potrebna udaljenost između posjetitelja parka. Na travnjaku je označeno oko 30 simetrično raspoređenih krugova, a svaki ima promjer od 2,4 metra.
- Foto: Marcella Winograd
Pojedini dizajneri pokrenuli su osmišljavanje i izradu „pomagala“ koji omogućuju stvaranje sigurnog prostora. Na primjer, londonski dizajner Paul Cocksedge kreirao je posebnu dekicu za piknik „Here Comes the Sun“ koja pomaže pri obilježavanju vlastitog prostora na sigurnoj udaljenosti od drugih posjetitelja parka.
- Foto: Mark Cocksedge
Još inovativniji primjer predstavlja umjetnička galerija Centrum Sztuki Galeria EL u poljskom gradu Elblągu, koja je svoj travnjak uredila u obliku zelene šahovske ploče. Dijelovi travnjaka se ne kose i služe kao elementi razdvajanja između različitih skupina posjetitelja, čime uljepšavaju prostor te pridonose očuvanju biološke raznolikosti. Naime, nepokošeni dijelovi travnjaka zadržavaju vlagu i pružaju siguran prostor za razne insekte.
- Foto: United Baltic Cities
Nedavno smo izvijestili i o novom konceptu dječjeg igrališta nadahnutog prirodom koji je osmislio berlinski dvojac Martin Binder i Claudio Rimmele, koje je aktualna zdravstvena kriza potaknula na novi kreativni izazov. RimBin je igralište na kojem se djeca mogu zajedno igrati, razgovarati i zabaviti bez rizika od zaraze koronavirusom.
- RimBin / © 2020 martin binder
Prije nego se razvije cjepivo protiv COVID-19 i postane dostupno širom svijeta, morat ćemo mijenjati načine našeg kretanja, boravka i druženja na javnim prostorima. Navedena i slična privremena rješenja do tada nam mogu omogućiti siguran boravak na otvorenom i uživanje u gradskom zelenilu.
S.F. / Ekovjesnik