Kako su europski gradovi svom stanovništvu olakšali podnošenje ljetnih vrućina?
Ili što naše gradske vlasti nisu napravile kako bi nas zaštitile od toplinskih valova…
Potaknut velikim vrućinama koje su ovog kolovoza vladale u Londonu, BBC je istražio mjere koje različiti europski gradovi poduzimaju s ciljem ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja učinka urbanih toplinskih otoka. Među njima navodi i neke primjere dobre prakse o kojima smo već ranije pisali na Ekovjesniku.
Sredinom kolovoza termometri u središtu Londona šest su dana uzastopno mjerili temperaturu od 34 °C što predstavlja najdulje razdoblje tako visokih temperatura u gotovo šest proteklih desetljeća. BBC je stoga istražio na koje se sve načine europske gradske vlasti bore protiv ljetnih vrućina i sve izraženijih toplinskih valova te kako svojim stanovnicima olakšavaju život u sve toplijim gradovima.
Stanovnici gradova koji su imali priliku pobjeći od uzavrelog asfalta te pronaći spas i osvježenje u prirodi i na obali uspjeli su izbjeći još jedno vruće ljeto. No, kako zbog pandemije COVID-19, tako i zbog gospodarske krize, takve je sreće ove godine ipak bio manji dio od gotovo tri četvrtine europskog stanovništva koji prema podacima EU-a živi u urbanim područjima.
Velik dio urbanog stanovništva zapadne Europe ovog se kolovoza ipak kuhao na velikim vrućinama, a kako ljudski utjecaj na klimu postaje sve izraženiji, toplinski valovi će ljeti postati sve češća, uobičajena pojava. Stoga se čelnici mnogih europskih gradova sve više posvećuju borbi protiv klimatskih promjena, odnosno njihovoj prilagodbi, kako bi svom stanovništvu olakšali život tijekom razdoblja vrlo visokih temperatura. Neki su gradovi toj borbi izuzetno posvećeni ili su uspješniji od drugih, a neki već služe kao primjer ostalim gradovima širom Europe i svijeta.
Nažalost, hrvatski gradovi, ali i većina gradova zemalja regije ne mogu se svrstati ni u jednu od navedenih kategorija, ali još veći problem predstavlja očito ignoriranje klimatskih promjena, kao i potpuna nepripremljenost na ekstremne vremenske uvjete koji će u budućnosti postati sve učestaliji. O eventualnoj zabrinutosti naših vlasti zbog štetnog utjecaja klimatskih promjena na zdravlje i budućnost stanovništva možda ćemo moći pisati kada za to, nažalost, bude već prekasno.
Zašto je u gradovima tako vruće?
Fenomen urbanih područja koja su i za nekoliko stupnjeva toplija od njihove okoline poznat je kao efekt urbanog toplinskog otoka. Kako ističe BBC, glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva može biti i do 10 stupnjeva Celzija topliji od područja koje ga okružuje. Za to postoji više razloga, uključujući različit način na koji zgrade reflektiraju sunčeve zrake, smanjenu vegetaciju i činjenicu da oborinske vode najčešće otječu u kanalizaciju, umjesto da se filtriraju kroz drveće i upijaju u zemlju.
BBC je stoga istražio mjere koje različiti gradovi u Europi poduzimaju s ciljem ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja učinka urbanih toplinskih otoka, a među njima navodi i neke od primjera o kojima smo već ranije pisali na Ekovjesniku.
- Pariški trg Place de la Nation dobio je prošlog ljeta posve nov, znatno zeleniji izgled. Zelena površina trga povećana je za 6.000 m2, a najveći dio dobio se smanjenjem broja prometnih traka i uklanjanjem asfalta. Također, time se dobilo i više od 25.000 m2 novih površina za pješake i bicikliste, a središnji prostor trga sada je pristupačniji zahvaljujući uvođenju većeg broja pješačkih prijelaza. / Foto: Twitter / @isabelle_rocca
Sadnja drveća
Svatko tko je bilo kojeg vrućeg ljetnog dana boravio ispod krošnje stabla, trebao bi biti svjestan značajne temperaturne razlike u odnosu na uzavreli asfalt na sunčanoj strani ulice. No, stabla nam nisu potrebna samo za pružanje hlada i odbijanje sunčevih zraka. Uloga urbanih zelenih površina u borbi protiv efekta toplinskih otoka je ogromna, a poznato je da vegetacija ovlažuje i hladi zrak kroz evapotranspiraciju biljaka. Stabla ispuštaju vodu koja im nije potrebna kroz puči (stome) u listovima čime hlade zrak, a razlika između temperature u hladu stabala i sunčeve svjetlosti može uzrokovati protok zraka. I laicima je posve jasno, a to potvrđuju i znanstvena istraživanja, da je temperatura niža na mjestima gdje se nalazi i manji broj stabala čije krošnje zaklanjaju izravnu sunčevu svjetlost. Na mjestima gdje veći broj i gustoća stabala stvaraju više hlada, pokazalo se da temperatura može biti niža i do 5,7 °C!
>>> Pročitajte još >>> Sjene drveća mogu ohladiti gradove za 5 °C
Barcelona – grad s izrazitom velikom gustoćom naseljenosti koja doprinosi pojačanom učinku toplinskog otoka, posvetila se sadnji i brizi za postojeće drveće kao dijelu napora za ozelenjavanje grada. Katalonska prijestolnica već sada ima puno više stabala u odnosu na druge europske gradove, a njihov se broj procjenjuje na čak 1,4 milijuna unutar administrativnih granica grada. Barcelona je usvojila dvadesetogodišnji plan sadnje stabala koji ima za cilj povećati udio zelenih gradskih površina na 30 % i osigurati prilagođavanje vrsta drveća klimatskim promjenama.
-
Krovovi javnih institucija u Barceloni pretvaraju se u vrtove / Foto: Barcelona Lab for Urban Environmental Justice and Sustainability
Urbano drveće donosi brojne koristi te osim što građanima pruža zdravstvene blagodati, doprinosi estetskom izgledu ulica i gradskih četvrti te čak podiže i vrijednost nekretnina, no ono utječe i na povećanje biološke raznolikosti stvaranjem staništa za brojne vrste, pročišćuje zrak, pomaže u sprečavanju onečišćenja bukom i smanjuje problem otjecanja površinskih voda.
>>> Pročitajte još >>> Beč izdvaja osam milijuna eura za sadnju novih stabala!
Ozelenjavanje ulica i krovova
Drveće nije jedini oblik vegetacije koji može pomoći u hlađenju zraka. U preizgrađenim i pretrpanim gradovima postoje brojni prostori u kojima uopće nije moguća sadnja drveća, no zato neki gradovi potiču sadnju cvijeća i začinskog bilja te uređenje povrtnjaka – u dvorištima, na ulicama, ali i na krovovima i zidovima zgrada.
Kao što smo više puta pisali na Ekovjesniku, francuski glavni grad je na tom području postao apsolutni svjetski prvak. Grad Pariz je još u srpnju 2016. godine usvojio novi zakon koji potiče stanovnike da ozelenjavaju svoje terase, fasade i krovove te uređuju urbane vrtove. Inicijativa „Permis de végétaliser“ ili „dozvola za ozelenjavanje“ bio je dio plana za uređenje dodatnih 100 hektara vegetacije na gradskim fasadama i krovovima, od čega je čak jedna trećina posvećena urbanoj poljoprivredi.
- Na krovu paviljona pariškog sajma otvorena je najveća urbana farma u Europi © Guillaume Bontemps / Ville de Paris
Kako bi potaknuli građane da postanu „vrtlari pariškog javnog prostora“, svaki stanovnik Pariza može podnijeti zahtjev za obnovljivu trogodišnju dozvolu za pokretanje vlastitog urbanog vrtnog projekta. Sudionici programa mogu na svojim terasama i krovnim vrtovima zasaditi voćke i povrće ili urediti vertikalne vrtove. Grad Pariz također na zahtjev osigurava opremu za sadnju koja uključuje zemlju, sadnice i sjemenje. Time se potiče kreativno uređenje fasada i krovova, uljepšavanje grada, ali i podizanje kvalitete života, a vrlo je važno što se u vrtovima ne smiju koristiti pesticidi te se mogu saditi samo autohtone biljne vrste - posebno medonosne biljke s ciljem poticanja rasta sve rjeđe pčelinje populacije.
>>> Pročitajte još >>> Vertikalnim vrtovima do kvalitetnijeg života u europskim gradovima
Program urbanih vrtova osmišljen je kako bi se potaknula bioraznolikost, zadovoljile potrebe za zelenim površinama, ublažio efekt urbanih toplinskih otoka i klimatske promjene, poboljšala kvaliteta zraka te toplinska izolacija i akustična udobnost zgrada.
I London postaje sve zeleniji te se pri izgradnji novih zgrada potiče uređenje zelenih krovova i vertikalnih vrtova. Tako je britanski arhitektonski studio Sheppard Robson dizajnirao zgradu mješovite namjene Citicape House s „najvećim živim zidom u Europi“ koji bi s 400.000 biljaka u svom okruženju trebao znatno poboljšati kvalitetu zraka.
Prema službenim podacima gradske uprave, 2017. godine na području Velikog Londona (Greater London) uređeno je čak 1,5 milijuna četvornih metara zelenih krovova!
- U kolovozu 2019. godine pokrenut je pilot-projekt „Coole Straßen“ u sklopu kojeg su ulice u tri bečka okruga privremeno prenamijenjene u zelene oaze s mjestima za odmor, druženje i igru. Nakon njegova završetka u rujnu 2019. gradske su vlasti evaluirale postignute rezultate te je odlučeno da će se inicijativa nastaviti i ove godine. / Foto: Christian Fürthner
Uređenje privremenih urbanih zelenih oaza
I BBC izvještava o naporima bečke gradske uprave koji se ulažu u prilagodbu klimatskim promjenama te navodi projekt Coole Straßen kojim se već drugu godinu zaredom ulice diljem austrijskog glavnog grada prenamjenjuju u zelene oaze u kojima se Bečanke i Bečani mogu rashladiti, odmarati, družiti i uživati. U tim ulicama, u gradskim četvrtima u kojima nedostaju zelene površine, automobilima je zabranjeno parkiranje, a stanovništvo se poziva da ulični prostor koristi kao „dnevni boravak na otvorenom“. Ulice su opremljene klupama za sjedenje, fontanama za piće, a neke i sustavima za hlađenje i ovlaživanje zraka kojima se raspršuje vodena maglica koja isparava i upija toplinu iz okoliša čime se snižava temperatura zraka i osigurava ugodna mikroklima.
>>> Pročitajte još >>> Nastavlja se projekt „Coole Straßen“ jer u Beču znaju da je hlađenje moguće i bez klima uređaja!
Uređenje vodenih i reflektirajućih površina
Kao i postojeće rijeke, potoci, jezera i fontane u kojima građani mogu potražiti spas od ljetnih vrućina, sve više gradova na inovativan način koristi vodene i reflektirajuće površine kako bi rashladili svoje javne prostore.
- Foto: 2ei.veolia.com
U Nici, na francuskoj Azurnoj obali, na javnoj površini u dijelu gradske četvrti Grand Arénas ugrađen je sustav vlaženja pločnika kako bi se ohladila i učinila ugodnijom za pješake. Voda prodire kroz porozni materijal korišten za popločavanje, isparava i tako hladi pločnik čime se temperatura zraka u prosjeku smanjuje za 2 °C.
U Solunu, drugom po veličini grčkom gradu, gradske su vlasti na Trgu Chrimatistiriou ugradile mlaznice, prskalice i vodene zavjese, kao i vanjske ventilatore kako bi rashladile ovaj popularan javni prostor.
- Foto: greece-is.com
Zgrade se obično grade od materijala koji apsorbiraju sunčeve zrake te ih ne reflektiraju poput zelenih površina ili vode. Zbog toga se također duže hlade, što dovodi do povećanja temperatura tijekom noćnih sati. Upotreba materijala svijetlih boja predstavlja jednostavan način za smanjenje apsorbirane sunčeve energije, a bijeli krovovi i zidovi već su dugo glavna karakteristika zgrada u južnoj Europi.
Sve se više koriste i takozvani hladni krovovi napravljeni od suvremenih materijala s visokom refleksijom sunca, a BBC navodi kako su zahvaljujući takvim krovovima u Indiji smanjenje unutarnje temperature zgrada za najmanje 2 °C.
- Na pariškim javnim površinama postavljen je velik broj javnih česmi s pitkom vodom na kojima se građani mogu rashladiti vodenom maglicom / Foto: Eau de Paris
Informiranje i potpora građanima
Osobe starije životne dobi i mala djeca najteže se nose s utjecajima ljetnih vrućina i toplinskih valova. Posebno opasan bio je val vrućine u kolovozu 2003. godine, dotad najintenzivniji u cijeloj Europi, za koji se procjenjuje da je odnio najmanje 30.000 života, a temperature zraka dosegnule su 40 °C. Samo u Francuskoj život je tada izgubilo gotovo 15.000 ljudi.
Opseg tragedije ipak je doveo do toga da Francuska poduzima znatno bolje i učinkovitije mjere za suočavanje s toplinskim valovima. Gotovo 1.500 osoba umrlo je u Francuskoj prošlog ljeta tijekom dva toplinska vala kojima je ta zemlja bila posebno izložena. Apsolutni temperaturni rekord od 46 °C zabilježen je dana 28. lipnja 2019. godine u mjestu Vérargues u departmanu Hérault na jugu zemlje, a u Parizu je u srpnju izmjereno rekordnih 42,6 °C. Nakon rekordnih prošlogodišnjih temperatura francuska vlada je priopćila kako je preventivnim mjerama znatno smanjen broj smrtnih slučajeva i to čak deset puta u odnosu na 2003. godinu.
>>> Pročitajte još >>> Pariz se dobro pripremio za ovotjedni toplinski val >>> Produžuje se radno vrijeme bazena, uvode „hladne sobe“, a parkovi ostaju otvoreni tijekom cijele noći
Pariz je ove godine dobio mobilnu aplikaciju koja građanima pomaže u lakšem pronalaženju lokacija gdje se mogu rashladiti i koristiti javne česme s besplatnom pitkom vodom, a slične aplikacije razvijene su i za Beč, Rotterdam i Atenu.
>>> Pročitajte još >>> Beč nudi niz rješenja protiv ljetnih vrućina
Prošle godine su diljem Londona postavljene brojne javne česme s besplatnom pitkom vodom, a ove je godine građanima stavljena na raspolaganje interaktivna karta pod nazivom Cool Spaces koja ih vodi do najbližih zelenih površina i mjesta za osvježenje u vrućim ljetnim danima.
- Beč ima više od 1.000 javnih česmi s besplatnom pitkom vodom © Wiener Wasser/Zinner
Naravno, iako to nismo ni očekivali, među navedenim primjerima BBC nije istaknuo ni jedan iz Hrvatske. Čini nam se da ovo ljeto zbog velikih količina oborina i nije bilo toliko vruće, no pred nama je vrlo vruća budućnost u kojoj će se neke nove gradske vlasti, nadamo se, konačno početi baviti prilagodbom klimatskim promjenama i zaštitom zdravlja svojih stanovnika.
S.F. / Ekovjesnik