Troje „stručnjaka za plastiku“ obmanjuje javnost
Nemojmo biti naivni. Prljava industrija nafte ulaže ogromne svote kako bi potrošače uvjerila da su plastične vrećice i ostala jednokratna plastika „higijenski“ i „sigurni“, kao i da se recikliraju.
Nakon što su domaći mediji izvijestili o tvrdnjama troje „stručnjaka za plastiku“ prema kojima bi zabrana laganih plastičnih vrećica u borbi protiv globalnog zatopljenja donijela više štete nego koristi, stigao je oštar odgovor iz Zero Waste Croatia Network.
Reakcija Zero Waste Croatia Network uslijedila je nakon što su domaći mediji u četvrtak izvijestili o tvrdnjama Maje Runjić Havstad, voditeljice Laboratorija za preradu polimera na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Romea Deše, bivšeg člana Društva za plastiku i Viktora Simončiča, stručnjaka za zaštitu okoliša kako bi zabrana laganih plastičnih vrećica donijela više štete nego koristi, te su se umjesto toga založili za uspostavu kružnog gospodarstva.
>>> Pročitajte još >>> Više od 125 zdravstvenih stručnjaka iz 19 zemalja svijeta potpisalo je izjavu kojom trgovcima i potrošačima jamče da su višekratni materijali sigurni za upotrebu tijekom pandemije COVID-19!
U Zero Waste Croatia Networku kažu kako navedeni stručnjaci ne spominju činjenicu da se većina svjetskih stručnjaka ne slaže s tim tvrdnjama te da je u hijerarhiji gospodarenja otpadom u kružnom gospodarstvu prevencija otpada na prvom mjestu. Također napominju kada se govori o plastici, to je svakako zabrana jednokratnih proizvoda za koje na tržištu postoji dostupna alternativa za ponovnu uporabu.
„Prijelaz iz linearnog u kružno gospodarstvo ne znači da ćemo samo zamijeniti odlagališta i spalionice otpada postrojenjima za reciklažu, koje također iziskuju goleme količine energije, već znači da se cijeli sustav mora razvijati u drugačijem smjeru“, poručuju iz Zero Waste Croatia Networka te navode kako je u kružnom gospodarstvu najvažnije osigurati što duži vijek proizvoda koji se može ponovno upotrijebiti. Također, teži se i novom dizajnu proizvoda te svakako njegovom odvojenom prikupljanju i recikliranju. Plastične vrećice pak nimalo ne zadovoljavaju te kriterije jer se u prosjeku koriste 20 minuta.
„Za njih postoji dostupna alternativa za ponovnu uporabu te se iznimno rijetko recikliraju budući da je njihova 'ponovna uporaba' najčešće ograničena isključivo na odlaganje miješanog komunalnog otpada koji završava na odlagalištima“, ističu u Zero Waste Croatia Networku.
- Peticiju za zabranu laganih plastičnih vrećica potpisalo je više od 65.000 građana i građanki / Foto: Greenpeace - Nevio Smajić
Sukladno Direktivi EU-a potrebno je poticati upotrebu proizvoda koji su prikladni za višekratno korištenje
Ovo protivljenje zabrani laganih plastičnih vrećica uslijedilo je nakon što su aktivisti i aktivistkinje Greenpeacea dana 2. prosinca simbolično predali peticiju za njihovu zabranu pomoćnici ministra gospodarstva i održivog razvoja Anamariji Matak, a koju je potpisalo više od 65.000 građana i građanki.
„Vlada ima priliku poslušati građane i zaštititi našu prirodu te u potpunosti zabraniti upotrebu laganih plastičnih vrećica. Hrvatska i svijet već se utapaju u jednokratnoj plastici čija proizvodnja raste iz godine u godinu. Goleme količine plastike završavaju u okolišu, pretvaraju mora u najveća odlagališta otpada na svijetu, ugrožavaju morske životinje te dospijevaju u hranidbeni lanac. Postojeći propisi u Hrvatskoj nisu doveli do značajnih pomaka u smjeru smanjenja njihovog korištenja. Jedino će zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje bitno popraviti situaciju”, poručila je tom prigodom Petra Andrić, voditeljica Greenpeaceove kampanje.
Također, i Zelena akcija je ovog tjedna ukazala na činjenicu kako ovakav Prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom, koji je na javnom savjetovanju do 13. prosinca, neće dovesti do potrebnih promjena kojima bi se napokon postavili pravi temelji za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
„Posebno je problematično što se ne zabranjuju najtanje jednokratne plastične vrećice koje su jedan od najvećih zagađivača”, istaknuo je Marko Košak iz Zelene akcije.
- Foto: Pixabay
Neutemeljene tvrdnje o „nedostatku vizije“ u postupanju s otpadom
Unatoč tvrdnjama kako zabrani plastičnih vrećica pribjegavaju samo države koje nemaju jasnu viziju u postupanju s otpadom, podsjetimo kako je njemački Bundestag krajem studenog izglasao zakon o zabrani plastičnih vrećica debljine stijenke od 15 do 50 mikrona u maloprodaji od 2022. Ne čekajući službenu zabranu, mnogi su njemački trgovački lanci prestali s prodajom laganih plastičnih vrećica već od 1. siječnja 2020. godine.
„Plastične vrećice predstavljaju velik izvor trošenja prirodnih resursa. Izrađene su od sirove nafte i najčešće se koriste samo nekoliko minuta“, kazala je njemačka ministrica zaštite okoliša Svenja Schulze prilikom iznošenja prijedloga njihove zabrane u studenom prošle godine.
Također, ne znamo što bi na ove tvrdnje rekli u Francuskoj u kojoj su lagane plastične vrećice zabranjene još od 1. srpnja 2016. godine. Zbog izuzetno štetnog djelovanja na okoliš, distribucija laganih vrećica u toj je zemlji zabranjena zakonom o energetskoj tranziciji za zeleni rast (usvojen 17. kolovoza 2015.), kako za besplatno dijeljenje, tako i uz naplatu, i to na svim prodajnim mjestima u zemlji. Navedimo još i to kako je zabrana vrećica s debljinom stijenke do 15 mikrona u toj zemlji stupila na snagu u siječnju 2017. godine.
„Nemojmo nasjesti na izvrtanje činjenica koje predstavlja zadnje trzaje industrije koja je sama sebi svrha i koja se sustavno bori protiv ulaganja u održiv sustav proizvodnje. Budimo odlučni i kažimo NE plastici!“ – zaključuju u Zero Waste Croatia Networku.
S.F. / Ekovjesnik