Oceani puni plastike guše najdragocjenije koraljne grebene na svijetu

U koraljnim grebenima je zapleteno oko 11,1 milijarde plastičnih predmeta

Odbačena plastika doprinosi smanjenju udjela jednih od najproduktivnijih ekosustava na svijetu, koraljnih grebena. Otpadna plastika može prenositi patogene, što dovodi do širenja epidemija bolesti koje mogu biti pogubne za koralje.

Plastično onečišćenje

Koraljni grebeni su jedan od najproduktivnijih ekosustava na svijetu koji podržava više od 25 posto svih morskih vrsta. Ranije smo pisali o njihovoj osjetljivosti na klimatske promjene, konkretno na visoke temperature koje su jedan od glavnih uzroka njihovog izbjeljivanja.

Osim visokih temperatura, pokazalo se kako je složena struktura koraljnih grebena osjetljiva i na niz drugih prijetnji, od kojih su mnoge uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Među njima se nalazi plastični otpad za koji je utvrđeno da ima nesrazmjeran utjecaj na zdravlje koralja putem širenja patogena koji uzrokuju smrtonosne bolesti.

Studija objavljena u znanstvenom časopisu Science, a koju je proveo znanstveni tim sa Sveučilišta Cornell u SAD-u, otkrila je kako se vjerojatnost oboljenja koralja u izravnom doticaju s plastikom povećava s četiri na 89 posto. Također, više od trećine od ukupno 159 ispitivanih koraljnih grebena bilo je onečišćeno plastikom.

„Popis svih utjecaja koji negativno djeluju na koralje iznimno je dugačak, a među glavnim utjecajima su klimatske promjene“, izjavio je Evan Fiorenza, koautor Studije. „Naše istraživanja tom popisu dodalo je i plastični otpad.“

Znanstveni tim je istraživao Azijsko-pacifičku regiju gdje se nalazi većina svjetskih koraljnih grebena i procijenio kako je trenutno oko 11,1 milijarde plastičnih predmeta zapleteno u grebenim regijama. Očekuje se kako će se ova brojka do 2025. godine povećati za čak 40 posto.

Plastika ima niz negativnih utjecaja na koraljne grebene. Plastični otpad koji završi u oceanima sa sobom može prenijeti brojne štetne patogene koji zajedno s komadićima plastike mogu prodrijeti unutar koraljnih grebena. Svojim prodiranjem, komadići plastike često ogrebu koraljnu površinu čime se stvara plodno tlo za patogene, analogno rezu na ljudskom tijelu koji može dovesti do infekcije. Stres uzrokovan prisustvom plastičnih otpadaka otežava koraljima borbu protiv patogena.

Epidemije bolesti koje se šire među koraljima ugrožavaju opstanak jednog od najraširenijih bioraznolikih sustava na svijetu, kao i aktivnosti koje se okreću oko njih. Zanimljiv je podatak kako koraljni grebeni godišnje osiguravaju oko 375 milijardi dolara putem pružanja usluga vezanih uz ribarstvo, turizam i obalnu zaštitu.

U zaštiti koralja svačija uloga je bitna

U usporedbi s neizbrisivim utjecajima klimatskih promjena, studije koje kvantificiraju utjecaj ljudskog otpada na koraljne grebene mogu biti poziv na buđenje ne samo javnosti, već i lokalnim upravama.

„U usporedbi s nizom prijetnji za koraljne grebene, rješavanje problema plastičnog onečišćenja je jedna od rijetkih stvari koje lokalne vlasti mogu ublažiti“, rekla je koautorica Studije Courtney S. Couch, znanstvenica sa Sveučilišta Hawai'i u Manoi.

Obalne vlasti diljem svijeta ispituju nova rješenja za smanjenje količina plastičnog otpada koji odlaganjem na zemlji završava u obližnjim vodama. Tako je Velika Britanija nedavno implementirala svoj prvi uređaj „Seabin“ za izdvajanje ulja, plastike i ostalih otpadaka iz luke Portsmouth, dok Rotterdam za uklanjanje morskog otpada koristi vodeni dron poznat kao „waste shark“.

Prema tvrdnjama autora Studije, dobra vijest jest da svatko od nas može pomoći u rješavanju problema plastičnog otpada putem malih promjena u svakodnevnom načinu života, kao što je smanjenje korištenja plastične ambalaže ili pojedinačnih plastičnih predmeta.

„Male stvari koje svatko od nas može poduzeti mogu imati ogroman utjecaj kada se zajednički promatraju“, objasnila je koautorica Studije Lisa Kelly sa Sveučilišta James Cook u Australiji, „Možda ne mislite kako je slamčica u piću koje pijete velika stvar, ali u stvarnosti se u SAD-u dnevno koristi više od 500 milijuna slamčica što ukazuje na ozbiljnost cjelokupne situacije.“

Postizanje sustavne promjene u svekupnoj industriji plastične ambalaže neće biti jednostavno unatoč najboljim naporima građana, ali znanost ipak dokazuje da i male promjene ponašanja mogu dovesti do velikih promjena.

K.P.

VEZANE VIJESTI

U pitkoj vodi identificirana „fantomska kemikalija“

Tim istraživača iz Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske izvijestio je o otkriću dosad nepoznatog kemijskog spoja u kloriranoj vodi za piće. Anorganski kloramini obično se koriste za dezinfekciju vode za piće kako bi se stanovništvo zaštitilo od bolesti poput kolere i trbušnog tifusa. Procjenjuje se da samo u SAD-u kloriranu vodu pije više od 113 milijuna ljudi.

Kako izmet morskih pasa spašava koraljne grebene

Studija sa Sveučilišta u Kaliforniji daje podrobniji uvid u ulogu morskih pasa ne samo kao predatora, već i kao prijenosnika hranjivih tvari jednom od najproduktivnijih ekosustava na svijetu. Kao pelagijske ribe, morski psi dolaskom u pliće dijelove oceana pripadnicima bentosa igraju ulogu velikih izvora hranjivih tvari poput dušika.

U devet godina izgubljeno 14 posto svjetskih koraljnih grebena

Novo izvješće koje je objavila Globalna mreža za praćenje koraljnih grebena otkrilo je kako je zbog klimatskih promjena od 2009. do 2018. godine uništeno oko 14 posto svjetskih koraljnih grebena. Tako je u manje od jednog desetljeća zbog zagrijavanja oceana došlo do masovnog izbjeljivanja koralja.

LarvalBot pomaže pri obnovi Velikog koraljnog grebena

Klima se mijenja mnogo brže no što se vrste tomu mogu prilagoditi pa stoga znanstvenici poticanjem širenja vrsta, posebice onih ugroženih, nastoje ubrzati evoluciju. Takva intervencija može se opisati kao prirodna selekcija s malo ljudskog poticaja – ili, u ovom slučaju, uz pomoć robota.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER