Bez odgovornog odnosa prema prirodi ne možemo očuvati zdravlje!

Objavljena studija „Utjecaj pandemije COVID-19 na stanje zaštićenih područja u regiji Dinarida“

Nova studija WWF-a i Parkova Dinarida dokazuje da odgovornim odnosom prema prirodi značajno smanjujemo rizik od novih pandemija i posljedica koje one donose

Osim što je utjecala na živote i zdravlje ljudi, pandemija COVID-19 donijela je i mnoge socijalne i ekonomske izazove. Povodom Dana planeta Zemlje, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF i Parkovi Dinarida, mreža zaštićenih područja u Dinaridima, proveli su istraživanje koje je potvrdilo da već postoje mnogi pokazatelji o direktnom utjecaju pandemije i na upravljanje zaštićenim područjima, kao i na potrebu za sustavnim ulaganjima u te prirodne bisere.

„Pandemija nam je potvrdila koliko smo ranjivi, kao i povezanost između ljudi i prirodnog svijeta, te činjenicu da naš negativan utjecaj na prirodni svijet značajno povećava rizik od zdravstvenih kriza poput ove koju trenutačno proživljavamo. Odgovornim odnosom prema prirodi, uz konkretne i sustavne mjere zaštite, smanjujemo rizik od novih pandemija i posljedica koje one donose“, ističe Goran Sekulić iz WWF Adrije, komentirajući rezultate danas objavljene studije Utjecaj pandemije COVID-19 na stanje zaštićenih područja u regiji Dinarida.

Efekti pandemije i njena trajnost su ubrzo izazvali i potrebu za adaptacijama budžeta i usmjeravanje sredstava u zdravstvo i zaštitu građana. Imajući u vidu i ranije skromnu državnu potporu zaštićenim područjima očekivano je bilo da mjere štednje dovedu upravljače zaštićenih područja u još teži položaj.

Predsjednik Parkova Dinarida, Zoran Mrdak, ističe da je upravljanje zaštićenim područjima i u redovnim situacijama vrlo izazovno, te zahtjeva stalna unapređenja i visoke stručne, ali i kreativne kapacitete njihovih upravljača.

„Pandemija nam je otkrila sve slabosti postojećih sustava upravljanja i potrebu za dodatnom podrškom. Zajednički cilj svih aktera u zaštiti prirode trebao bi biti sprječavanje negativnog utjecaja pandemije na prirodne resurse, sprječavanje intenzivnog i neodrživog korištenja zaštićenih područja u cilju kratkoročnog saniranja ekonomskog deficita, kao i razvoj specifičnih znanja i sposobnosti s kojima će zaposleni moći odgovoriti na brojne izazove u svakodnevnim aktivnostima“, ističe Zoran Mrdak.

Zaštićena područja u našoj regiji su atraktivne turističke destinacije i za domaće i za strane turiste i uvelike doprinose razvoju lokalne ekonomije. Uslijed negativnih ekonomskih i turističkih trendova izazvanih pandemijom, WWF i Parkovi Dinarida upozoravaju da bi moglo doći do neodrživog iskorištavanja drugih prirodnih resursa u zaštićenim područjima. Tijekom prošle godine, mnoga zaštićena područja su imala znatno povećan broj posjeta domaćih turista. To je samo potvrdilo veliki turistički potencijal ovih područja, ali ujedno i pokazalo da veliki broj naših zaštićenih područja nije spreman odgovoriti na ove pritiske jer nemaju odgovarajuće kapacitete za upravljanje posjetiteljima i razvoj i realizaciju programa promocije i edukacije.

S druge strane, upravo su zaštićena područja, odnosno očuvana priroda, moguće rješenje za buduće potencijalne pandemije. Vlade država bi to trebale prepoznati kao prioritet i pokazati veću proaktivnost u sagledavanju stanja i razmjeni informacija sa zaštićenim područjima, kao i veću fleksibilnost u primjeni mehanizama za financiranje i osiguravanje stabilne podrške zaštićenim područjima, koja će omogućiti daljnje ostvarivanje svih njihovih funkcija.

Ključne preporuke iz studije

  1. Zaštita prirodnih resursa i bioraznolikosti treba biti zajednički cilj
  2. Treba osigurati ciljanu financijsku podršku zaštićenim područjima
  3. Neophodna je intenzivna suradnja i pravovremena razmjena informacija nadležnih institucija i upravljača zaštićenih područja
  4. Ostali relevantni sektori trebaju se uključiti i dati podršku upravljanju zaštićenim područjima
  5. Neophodno je intenzivirati regionalne suradnje i zajedničko zagovaranje za podršku upravljanju zaštićenim područjima kroz međunarodne mehanizme i incijative
  6. Zelena agenda za zapadni Bbalkan je prilika za unapređenje upravljanja zaštićenim područjima
  7. Domaće turiste treba usmjeriti ka zaštićenim područjima i tako doći do snažnije društvene podrške za zaštićena područja
  8. Neophodna je sustavna profesionalizacija upravljača i ciljano podizanje stručnih i tehničkih kapaciteta potrebnih za adaptivno upravljanje.
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet miliona pristalica i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljinog  prirodnog okruženja te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije posjetite WWF Adria.

 

 

VEZANE VIJESTI

Međunarodni dan planina: Sačuvajmo planinsku bioraznolikost!

Iako planine osiguravaju najveću količinu slatke vode, reguliraju klimu i kvalitetu zraka te su staništa četvrtine biljnih i životinjskih vrsta i dom za 15 % svjetske populacije, njihova biološka raznolikost ugrožena je zbog klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorištavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnja.

Zaštićena područja ne smiju biti mrtvo slovo na papiru

Dok se u Europi održava Green Week (Zeleni tjedan), kojem je glavna tema Zelena agenda, sudionici Međunarodne konferencije Parkova Dinarida, koja se do četvrtka održavala u Sarajevu, suglasni su da Zelena agenda pruža velike mogućnosti, no naglašavaju da održivo financiranje zaštićenih područja u našoj regiji i dalje ostaje izazov.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER