U Rijeci održana rasprava na temu mladih i kulture

Konferencija o budućnosti Europe: Mladi i budućnost kulture

U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u Rijeci je organizirao raspravu na temu mladih i kulture na kojoj je bilo riječi o europskim programima potpore, suradnji institucija i umjetnika, ostavštini programa Rijeka EPK 2020. te novim kulturnim formatima.

U raspravi su sudjelovali zastupnice i zastupnici u EP-u Romana Jerković (SDP, S&D), Predrag Fred Matić (SDP, S&D) i Željana Zovko (HDZ, EPP), zatim zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić, direktorica projekta Europska prijestolnica kulture (EPK) Rijeka 2020. Irena Kregar Šegota te studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci Sara Sušanj.

Sudionicima se u uvodnom dijelu pozdravnom riječju obratio riječki gradonačelnik Marko Filipović koji se osvrnuo na projekt EPK 2020. i istaknuo kako je on promijenio lice Rijeke, ubrzao procese koji su se već ranije počeli događati u gradu, te je zaključio da je, unatoč ograničenjima, projekt ostvario izvanredne rezultate. Govoreći pak o mladima kazao je da lokalna razina vlasti konkretno može poboljšati njihov položaj kroz ciljano usmjeravanje proračunskog novca i sredstava koji stižu putem europskih projekata.

Zastupnik Predrag Fred Matić u video-obraćanju istaknuo je kako se Europski parlament, tijekom pregovora o novom dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., snažno zalagao da kulturni i kreativni sektori, koji su ozbiljno uzdrmani krizom uzrokovanom pandemijom bolesti COVID-19, dobiju primjerenu potporu. Tako je postignut dogovor da se u budućem proračunu i paketu oporavka EU-a za program Kreativna Europa osigura dodatnih 600 milijuna eura čime je korisnicima na raspolaganje ukupno stavljeno 2.2 milijarde eura.

„Povećanjem sredstava stvorena je prilika da se ostvare ciljevi kao što su promocija kulturno-jezične raznolikosti i povećanje konkurentnosti kreativnog sektora, ali i da se ponudi pomoć u rješavanju posljedica koje je ostavila pandemija“, rekao je Matić.

Zastupnica Romana Jerković pohvalila je inicijativu Europakultura koju je tijekom pandemije pokrenuo Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj kako bi potaknuo javnu raspravu o statusu i ulozi kreativnog sektora u društvu, a osvrnula se i na rezultate projekta EPK 2020. „Bez obzira na objektivne probleme, ipak možemo biti zadovoljni. Pandemija je uzela svoj danak, skrenula EPK u smjeru u kojem nismo očekivali, ali kao građanka sam zadovoljna jer vidim dobru ostavštinu“, zaključila je Jerković. Rekla je kako je riječ o ogromnom projektu koji na europskoj kulturnoj karti nije predstavljao samo Rijeku, Kvarner ili Primorsko-goransku županiju, nego cijelu Hrvatsku.

Zastupnica Željana Zovko, koja je u raspravi sudjelovala video-vezom, kazala je kako Europski parlament nizom prijedloga i inicijativa pokušava pomoći kulturnom i kreativnom sektoru. Podsjetila je tako da je jedan od alata u tome i filmska Nagrada LUX kojom Parlament promiče europsku produkciju i neovisni film. Ovogodišnji laureat je film Kolektiv rumunjskog redatelja Alexandera Nanaua. Za Nagradu se inače odabiru europski filmovi koji se bave aktualnim političkim i društvenim pitanjima i potiču raspravu o europskim vrijednostima. „Važno je što u ovom trenutku koji je težak za filmsku i svu kulturnu industriju nastojimo usmjeriti fondove u te sektore“, zaključila je Zovko.

Direktorica projekta Europska prijestolnica kulture - Rijeka 2020. Irena Kregar Šegota također je ustvrdila kako je unatoč svim izazovima EPK program uspješno proveden te da je ostavio značajno nasljeđe, ne samo kroz infrastrukturu i intervencije u prostor, nego i kroz znanja i iskustvo koje su stekli pojedinci uključeni u program. Zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić podsjetio je pak da Hrvatska iz europskog proračuna i plana oporavka u idućim godinama ima na raspolaganju 24 milijarde eura te je rekao kako je važno da se dobar dio novca usmjeri na kulturu, civilno društvo i mlade. Studentica Filozofskog fakulteta u Rijeci Sara Sušanj poručila je da mladi itekako sudjeluju u kreiranju kulture, a ne samo u konzumiranju kulturnog sadržaja, te je istaknula kako je nepravedno prozivati mlade kao neaktivne i nezainteresirane.

Rasprava o mladima i europskoj kulturi mogla se pratiti na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Ona je nastavak je procesa Konferencije o budućnosti Europe organiziranog u svibnju u suradnji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Hrvatskog sabora, tijekom kojeg su se rektori i studenti 10 sveučilišnih gradova, među ostalim i Rijeke, osvrnuli na čitav niz pitanja vezanih uz reformu europskih društava i gospodarstava.

Partneri Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u organizaciji panel rasprave o mladima i europskoj kulturi:  EPK Rijeka 2020., Sveučilište u Rijeci te novootvoreni riječki Europe Direct centar.

Konferencija o budućnosti Europe je niz javnih rasprava koji omogućuje građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma, pokrenuta 19. travnja 2021., na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Građane iz svih segmenata društva potiče se da u što većem broju pridonesu oblikovanju vlastite budućnosti putem platforme, ali i da je promiču na društvenim mrežama pod oznakom #BuducnostJeVasa. Uz panele i rasprave, građani će moći sudjelovati i u radu plenarne skupštine u kojoj je za njih rezervirano 108 mjesta. Jednak broj namijenjen je predstavnicima nacionalnih parlamenata te eurozastupnicima. U radu plenarne skupštine sudjelovat će još predstavnici Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva. Konferencija o budućnosti Europe svečano je otvorena 9. svibnja u Europskom parlamentu u Strasbourgu koji će također biti domaćin inauguracija prve plenarne skupštine 19. lipnja 2021.

 

  • Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Stručnjaci upozoravaju na sve veći broj djece i mladih koji piju zaslađena pića

Nova analiza prehrambenih navika djece i adolescenata iz 185 zemalja svijeta otkrila je da su 2018. mladi u prosjeku konzumirali gotovo 23 posto više zaslađenih pića u  odnosu na 1990. godinu. „Naša otkrića trebala bi izazvati uzbunu u gotovo svakoj naciji u svijetu“, ističu istraživači sa Sveučilišta Tufts u Bostonu.

U Zadru održan panel na temu mladih i budućnosti Mediterana

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u Zadru je održao panel na temu mladih i budućnosti Mediterana. Dio je to tematskih rasprava u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe tijekom kojeg građanke i građani u svim državama članicama EU-a imaju priliku iznijeti ideje i prijedloge za reformu europskog bloka.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER