Hrvatsko podzemlje puno je divljih deponija koje ugrožavaju vodu, ali i naše zdravlje
Gaćina jama u zaleđu Biokova kod Zagvozda samo je jedna od preko 103 onečišćene lokacije u okolici Splita
„Čisto podzemlje“ je volonterska speleološka inicijativa koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje. Sudeći prema fotografijama koje objavljuju na svojoj Facebook stranici, jame i špilje „Lijepe naše“ pretrpane su svakojakim otpadom - od lešina do lijekova i granata, a sve to završava u vodi koju pijemo.
Prizori na koje članovi volonterske speleološke inicijative „Čisto podzemlje“ nailaze diljem Hrvatske ne umanjuju njihove hvalevrijedne napore u čišćenju jama i špilja, a najnovije fotografije objavljene na Facebook stranici inicijative munjevito su se proširile društvenim mrežama i hrvatskim medijima te šokirale i uznemirile mnoge.
Riječ je o fotografijama golemog podzemnog deponija koje su snimljene u Gaćinoj jami u zaleđu Biokova u području Zagvozda, odakle pronađeni otpad i potječe. Fotografije su snimili članovi Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti „Osmica Karlovac“ te o tome obavijestili inicijativu.
- Gaćina jama u zaleđu Biokova kod Zagvozda je samo jedna od preko 103 onečišćene lokacije u okolici Splita / Facebook - „Čisto podzemlje“ - © Osmica Karlovac
„Budimo se nakon ljetne pauze, stižu prijave špiljara o novim podzemnim grozotama... Krećemo s Gaćinom jamom u zaleđu Biokova kod Zagvozda. Jedna je od preko 103 onečišćene lokacije u okolici Splita (tek nekoliko ih je očišćeno).“ – stoji u objavi Inicijative „Čisto podzemlje“ te se navodi kako je otpad u jamu bačen dan prije s obližnjeg puta. „Lokalni ljudi uspjeli su ubaciti preko 100 kubika kućanskog otpada, strvina, krupnog i građevinskog otpada, lijekova, kemikalija i pesticida. Smeće smo dosad vidjeli samo mi speleolozi, jer - okolica ulaza je čista kao suza... a u podzemlju horor film.“
Pokretač i voditelj inicijative „Čisto podzemlje“, speleolog dr.sc. Ruđer Novak, kazao je za Slobodnu Dalmaciju da je u Hrvatskoj zasad detektirano preko 900 sličnih lokacija, uz napomenu da to ni približno nije njihov konačan broj. Inicijativa je posljednjih godina očistila nekoliko desetaka podzemnih deponija, a kako navode, samo do travnja 2021. organizirali su 38 jedinstvenih akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno ukupno 147 kubika otpada. Nažalost, događa se i to da se očišćena lokacija vrlo brzo ponovno napuni otpadom.
„Bilo je slučajeva kad bismo pomislili da ćemo jamu očistiti 'jednom za svagda', jer je smeće u njoj staro, a obližnje selo raseljeno. Ali onda se dogodi da nedugo nakon obavljenog čišćenja dođu vikendaši… U napuštenom selu, naravno, nema kontejnera pa oni koji posjete djedovinu kako bi počistili staru kuću, sav otpad jednostavno ubace u jamu“, rekao je dr.sc. Ruđer Novak.
- Gaćina jama: „Okolica ulaza je čista kao suza, a u podzemlju horor film.“ / Facebook - „Čisto podzemlje“ - © Osmica Karlovac
„Deponij u zaleđu Biokova koristilo je cijelo selo duže vremena. To je dijelom stvar navike stanovništva koje do prije 15, 20 god nije imalo organiziran odvoz otpada. Samo što su to nekoć bile uginule ovce, drvo i kamenje, a danas plastika, auto gume, televizori… Sastav otpada se promijenio, što predstavlja veliku ekološku prijetnju“, naglasio je Novak u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Kao glavni problem istaknuo je onečišćenje voda koje se cijede niz krš i probijaju kroz naslage otpada. „Špilje i jame su prirodni putovi kojima se nadzemne vode procjeđuju u podzemlje, a to je voda koja hrani naše izvore i čini naše vodocrpilište. Voda se u ovom slučaju cijedi preko deponija. To znači da sve bačeno u jamu eventualno završi u čaši na stolu“, upozorio je Novak.
Ljudi ponekad nisu svjesni štete koju čine, stoga dr.sc. Ruđer Novak naglašava potrebu educiranja stanovništva u lokalnim zajednicama, posebno onima kojima dosad nitko nije objasnio da onečišćena voda završava i u njihovim bunarima.
- Očišćene i zagađene špilje i jame u Splitsko-dalmatinskoj županiji. / Facebook - „Čisto podzemlje“
Inicijativi na terenu pomažu institucije i ustanove koje problem onečišćenja podzemlja prepoznaju kao vlastiti, a to se ponajviše odnosi na manje gradove, općine i njihova komunalna poduzeća, javne ustanove za zaštitu prirode, ali i javne vatrogasne postrojbe te protueksplozijsku postrojbu MUP-a RH jer u jamama često završavaju i minsko-eksplozivna sredstva!
„Tijesno surađujemo s MUP-ovom protueksplozijskom službom, budući da se u jamama nađe eksploziva ne samo iz Domovinskog, već i iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Granate koje se nalaze u podzemlju prepune su teških metala koji se raspadaju kroz desetljeća i tako truju ljude i okoliš“, kazao je Novak, čime je potvrdio koliko je čišćenje podzemnih deponija zahtjevan i opasan pothvat u koji se mogu upustiti samo osobe koje su za to posebno obučene.
Osim toga, inicijativa je tijekom godina održala više desetina predavanja u školama i na fakultetima diljem Hrvatske, a zahvaljujući hrvatskim speleolozima i Zagrebačkom speleološkom savezu (ZSS) ovaj je problem je po prvi put uvršten u nacionalni Plan gospodarenja otpadom i Informacijski sustav zaštite prirode.
Početkom srpnja članovi inicijative te Speleološkog odsjeka Velebit, Speleološkog društva Velebit i Speleološke udruge „Estavela“ čistili su jamu kod Male Učke unutar Parka prirode Učka. Iz jame su iznijeli čak 20 kubika otpada, između ostalog, plastike, guma, bijele tehnike, građevinskog otpada, kao i jedan cestovni putokaz. Kako ističu, ovu akciju je s 20.000 kuna podržao trgovački lanac Lidl, koji je ujedno i najveći donator inicijative, a novi natječaj za donacije bit će ponovno otvoren tijekom rujna ili najkasnije listopada 2021.
- Početkom srpnja provedena je akcija čišćenja jame kod Male Učke unutar Parka prirode Učka iz koje je izneseno čak 20 kubika otpada / Facebook - „Čisto podzemlje“
Akcije čišćenja podzemlja moguće su upravo zahvaljujući donatorima, zbog kojih je udruga promijenila model funkcioniranja. Stoga nastoje privući što više donacija kako bi i dalje uspješno obavljali „posao za koji država jednostavno nije sposobna, a na tržištu ne postoji nijedna firma koja bi se time bavila“, poručio je dr.sc. Ruđer Novak.
Građani im također mogu pomoći, svakako ne sudjelovanjem u ovim opasnim akcijama, već promjenom svijesti o važnosti očuvanja i zaštite okoliša, kao i odgovornog odlaganja otpada. U slučaju da počinitelji ovakvih zlodjela prema prirodi ne osjećaju stid, možda im pomogne ona stara izreka „Zaklela se zemlja raju da se tajne sve saznaju“. Samo se nadamo da na otkrivanje kriv(a)ca nećemo predugo čekati.
Ekovjesnik