Među obalnim gradovima kojima prijeti porast razine mora ističu se i tri hrvatska
Porast razine mora nastavit će se i nakon 2100., bez obzira na to koliko će se smanjiti emisije stakleničkih plinova, upozoravaju znanstvenici
Tijekom ovog desetljeća odlučujemo o tome kako će klimatske promjene utjecati na budućnost našeg planeta. Zaštita klime je u središtu pozornosti znanstvenih i političkih rasprava, ali i sukobljavanja. Pitanje je koju ćemo budućnost odabrati?
Kako će izgledati svijet ako se globalna temperatura poveća za 3 °C, što će dovesti do neizbježnog porasta razine mora? Na ovo pitanje pokušali su odgovoriti istraživači neprofitne organizacije Climate Central, koja se bavi istraživanjem i izvještavanjem o utjecajima klimatskih promjena, a čije je istraživanje objavljeno 11. listopada u časopisu Environmental Research Letters.
Istraživači su temeljem procjena porasta razine mora, uzrokovanog povećanjem globalne temperature za 3 °C, izradili projekcije za 184 grada u različitim dijelovima svijeta koje su dostupne na internetskim stranicama organizacije. Tako se pomicanjem miša, slijeva nadesno, može vidjeti kako će izgledati neke od najpoznatijih lokacija mnogih obalnih gradova, a među njima su i povijesne jezgre Pule, Splita i Zadra.
Zadar uz porast globalne temperature za 3 °C © Snimka zaslona Climate Central
„Cilj našeg istraživanja je utjecaje ljudskih aktivnosti učiniti vidljivima kako bismo jasno predočili opasnosti koje prijete budućnosti našeg planeta“, kazao je dr. Benjamin Strauss, predsjednik i glavni istraživač Climate Centrala.
Nastavimo li ovim tempom povećavati emisije stakleničkih plinova, naša budućnost uz povećanje temperature za 3 °C do kraja stoljeća doista izgleda zastrašujuće. No, istraživači tvrde kako će se određen porast razine mora neizbježno dogoditi čak i uz manji porast globalne temperature.
Najnovije izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) iz kolovoza 2021. donijelo je dosad najalarmantniju i najjasniju sliku o stanju klimatskih promjena i njihovim uzrocima, kao i o potencijalnim prijetnjama podizanja razine mora koje će se zbog zagrijavanja oceana i otapanja leda nastaviti i nakon 2100., navodi se u studiji, bez obzira na brzinu smanjenja emisije stakleničkih plinova.
Pula uz porast globalne temperature za 3 °C © Snimka zaslona Climate Central
Na temelju prosječnih projekcija porasta razine mora, barem jedna velika nacija na svakom kontinentu, osim Australije i Antarktike, suočit će se s iznimno visokom prijetnjom podizanja razine mora.
„Oko pet posto svjetske populacije trenutno živi na kopnu ispod razine koja će se dosegnuti kao posljedica ugljikovog dioksida već nakupljenog u atmosferi“, tvrdi glavni autor istraživanja dr. Benjamin Strauss.
Gubitak teritorija prijeti mnogim malim otočnim državama, a linija plime i oseke mogla bi zahvatiti i dio kopna u kojem živi čak 15 posto trenutnog svjetskog stanovništva ili oko jedne milijarde ljudi. Nasuprot tome, ove se prijetnje vjerojatno mogu ublažiti postizanjem najambicioznijih ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma, čime bi se izbjegle i dosad neviđene potrebe provedbe mjera obrane od poplava za bilo koji obalni megagrad s više od 10 milijuna stanovnika, navode istraživači.
S.F. / Ekovjesnik